Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se 1. listopada još od 1977. godine, s ciljem poticanja ljudi da razmisle o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.

Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se 1. listopada još od 1977. godine, s ciljem poticanja ljudi da razmisle o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.
Svjetski dan hrane obilježava se 16. listopada, na dan kada je 1945. godine osnovan “Food and Agriculture Organization” (FAO), ogranak Ujedinjenih naroda koji se bavi hranom i razvojem agrikulture u svijetu. Otkako postoji, FAO se bavi problematikom nedostupnosti hrane, s posebnom pažnjom na zemlje u razvoju.
Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se 1. listopada još od 1977. godine, s ciljem poticanja ljudi da razmisle o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.
Žitarice su bogati izvor mnogih esencijalnih vitamina, minerala i fitokemikalija. Tipična je žitarica siromašna zasićenim mastima, ali bogata polinezasićenim masnoćama, što uključuje i omega-3 linoleinsku kiselinu, nema kolesterola, bogata je topivim i netopivim vlaknima, izvrstan je izvor ugljikohidrata, proteina, vitamina E i B kompleksa, fitokemikalija što uključuje fitoestrogene, fitinsku kiselinu (smanjuje glikemijski indeks hrane i pomaže u zaštiti probavnog sustava), flavonide i fitosterole (korisne pri redukciji kolesterola u krvi), kao i mnogih minerala kao što su selen, željezo, magnezij, fosfor, bakar i cink.
Sezona je raznolikog voća, a uslijed ljetnih vrućina dobro nam dođe da se njime rashladimo. Međutim da bi imalo učinka, valja ga pravilno konzumirati – na prazan želudac.
Začini hranu čine ukusnijom. Koristimo ih u malim količinama pa im prehrambena vrijednost nije bitna. Cijenimo ih zbog okusa i mirisa kojima potiču apetit. Začini su u prošlim vremenima bili privilegija bogatih, a s vremenom je začinsko bilje postalo dostupno i ostalom stanovništvu.