Iako zvuči pomalo nevjerojatno, nedavna istraživanja pokazuju da su ljudi za žvakanjem guma i smola ludi već tisućama godina. Naime, nedavno je otkriveno da su i ljudi mlađeg kamenog doba poznavali gume za žvakanje, odnosno da su žvakali brezinu smolu i to prije više od 5000 godina. Teško da bismo to žvakanje mogli nazvati užitkom jer zapravo se radi o tome da brezina smola sadrži karbolnu kiselinu koja je snažan antiseptik i koja pomaže protiv upala u ustima.
Ove jedinstvene sisavce, sposobne za ustrajan i snažan let, možemo naći u svim kopnenim staništima, izuzev polarnih i visokih planinskih područja. Zna se da šišmiši postoje već najmanje 50 milijuna godina: gotovo potpuno očuvan kostur šišmiša poznatog pod nazivom Icaronycteris potječe iz razdoblja eocena.
Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Rođen je 1756. godine u Salzburgu gdje mu je otac službovao kao glazbenik na dvoru kneza-nadbiskupa. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Još je kao dječarac ne samo izvrsno svirao nego i skladao pa je tako već s dvanaest godina napisao prvu operu!
U krošnjama drveća tropskih šuma srednje i Južne Amerike, ovješeni o grane čvrstim pandžama i viseći glavom prema dolje žive neobično simpatične i nadasve spore životinje – ljenjivci. U tom položaju provedu gotovo čitav život – hrane se, spavaju, pare se i rađaju okrenuti naglavačke. Prije nekoliko desetaka tisuća godina Zemljom je hodalo 10 puta više vrsta ljenjivaca nego danas. Neki od njih su bili golemih dimenzija, veliki poput slona.
Prema legendi koja je do danas sačuvana zahvaljujući spisima rimskog pisca Plinija Mlađeg, staklo je prvi puta otkriveno prilikom putovanja feničkih trgovaca. Prije puno godina oni su prenosili sodu (natrijev karbonat u prirodnom obliku) iz Sirije u Egipat i tom su se prilikom ulogorili na prikladnom mjestu u pijesku. Zapalili su vatru te slučajno lonac za kuhanje stavili na komade sode, kao podlogu, a toplina je rastalila sodu i pijesak te je od njih oblikovala staklo.
Iznenađujuće je koliko toga možete saznati osjetom dodira. Kada dodirom osjećate oblik i sastav predmeta, pružate mozgu više informacija nego što ih dobivate vidom, sluhom, njuhom ili okusom. Od pet osjeta ljudskog tijela, dodir je najvjerojatnije najteže razumjeti i opisati. On je, ustvari, složeni skup više osjeta. Osim što predstavlja svojevrsnu dopunu vidu, okusu i mirisu, često se na njega oslanjamo da provjerimo istinitost onoga što ti osjeti sugeriraju.
Pripitomljeni konj je jedan od čovjekovih najbližih i najvrjednijih pomagača. Konj je kopitar, biljojedni sisavac latinskog naziva Equus caballus koji pripada porodici konja. Cijela ta porodica obuhvaća konje u užem smislu, magarce i zebre.
Ferdinand Magellan je bio portugalski pomorac i istraživač. Bio je prvi Europljanin koji je preplovio Tihi ocean, a njegova je ekspedicija danas poznata po tome što je bila prva koja je oplovila svijet.
Životinje otkrivaju svijet osjetilima. Tako krtica u mračnom podzemnom tunelu živi u svijetu mirisa i dodira. Iako im je jedno osjetilo obično razvijenije od ostalih, potrebna je suradnja svih da bi životinja uspješno preživjela. Sova koja u noći obasjanoj mjesečinom tiho kruži iznad polja čuje i najtiši šušanj u travi, uočava i najmanji pokret. Ispod nje, miš brkovima traži put, probija se kroz zapletene stabljike, njuši tragove hrane i osluškuje, uvijek osluškuje nadolazeći šum krila.
Prvu odjeću čovjek je izrađivao od kože životinja koje je ubijao za hranu. Čovjek je dugo hodao gologlav jer je imao gustu i dugu kosu pa nije bilo velike potrebe za zaštitu glave od raznih vremenskih nepogoda. Prva kapa najvjerojatnije je bila posve jednostavna zaštita od sunca. Tu je zaštitu u početku vjerojatno davao kakav široki list, a možda i svežanj suhe trave ili grubo oblikovan šešir načinjen od komada sirove životinjske kože.