Park prirode Kopački rit
Kopački je rit poplavno područje rijeke Dunav, smješten na sjeveroistoku Hrvatske u kutu što ga čine Drava i Dunav, a obuhvaća područje od 23.894 ha. To je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi koja se dalje prema sjeveru nastavlja na poplavne površine Dunava koje se protežu sve do Szekszarda u Republici Mađarskoj. Parkom prirode proglašen je 1967. godine.
Prepoznatljivost Kopačkom ritu daje pejzaž nastao pod utjecajem poplava i sedimentacije riječnih nanosa te velika biološka raznolikost. Na području Kopačkog rita pod utjecajem poplava i promjena razina vodostaja razvijaju se različiti tipovi vegetacije. Do sada je zabilježeno više od 2000 biljnih i životinjskih vrsta od kojih su mnoge rijetke i ugrožene na svjetskoj i europskoj razini.
Od šumskih zajednica najveće površine prekrivaju šume bijele vrbe, na nešto višim terenima razvija se šuma bijele vrbe i crne topole, dok se na još uzdignutijim mjestima nalaze šume crne i bijele topole. Na širem području Kopačkog rita nalaze se i hrastove šume i to na nižim terenima šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke, a na gredama zajednice hrasta lužnjaka i graba. Najveće površine u ritu prekriva vodena i močvarna vegetacija s mnogobrojnim zajednicama od kojih su najrasprostranjeniji tršćaci i zajednice visokih šaševa koje ujedno daju i karakterističan ritski izgled.
Više od dosada registriranih 400 biljnih vrsta govori o velikoj vegetacijskoj raznolikosti tog područja i predstavlja posebnu ekološku vrijednost budući su slična područja u Europi uglavnom nestala uslijed melioracija i utvrđivanja riječnih korita.
Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rit pruža povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima beskralješnjaka od kojih je dosada utvrđena nazočnost preko 400 vrsta, a zanimljivo je da je na području Kopačkog rita zabilježeno čak 19 vrsta komaraca.
Područje Kopačkog rita kao jedno je od najznačajnijih mrjestilišta riba čitavog Dunavskog sliva. Utvrđeno je 44 vrste riba, a brojnošću se ističu šaran, štuka, som, smuđ te u posljednje vrijeme babuška ili srebrni karas. Od vodozemaca zabilježeno je ukupno 11 vrsta, od kojih je sedam vrsta žaba. Do danas je zabilježeno i 10 vrsta gmazova od kojih ističemo barsku kornjaču, te pet vrsta zmija.
Osnovnu prepoznatljivost Kopačkom ritu daju ptice, a do danas je zabilježeno 291 vrsta ptica od kojih 141 vrsta redovito ili povremeno gnijezdi. U velikim kolonijama od nekoliko stotina do tisuća pari gnijezde čaplje, bjelobrada čigra i veliki vranac. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari orla štekavca, 5 pari crnih roda, 1-2 para stepskog sokola, 40 pari bijelih čapljica, te oko 100 pari divljih gusaka, vrste koje su ugrožene u svjetskim i europskim razmjerima. Izuzetno je značajna i populacija patke njorke, jedne od najugroženijih europskih vrsta.
Kopački je rit svjetski poznato stanište običnog jelena – tzv. ‘Beljskog’ jelena, čija je populacija bila trostruko veća nego u najboljim europskim staništima. Uz njega, do danas je zabilježeno 55 vrsta sisavaca, od kojih ističemo običnu vidru, divlju mačku, divlju svinju, te 12 vrsta šišmiša.
Zbog velike biološke raznolikosti, posebno ptica močvarica, i drugih svojih vrijednosti, Park prirode Kopački rit je od 1993. godine uvršten u Popis močvarnih i valžnih područja od međunarodnog značaja, sukladno odredbama Ramsarske konvencije.
Moguće aktivnosti: pješačenje, vožnja konjskim zapregama, promatranje ptica, promatranje divljači, fotografiranje i ribolov.
Adresa internetske stranice: http://www.kopacki-rit.com/
Park prirode Lonjsko polje
Park prirode Lonjsko polje poplavna je dolina rijeke Save, a sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje te obuhvaća područje od 50.600ha. Kao močvarno područje ubraja se među najugroženija staništa na svijetu. Osnovan je 1990. godine, a važno je istaknuti da je uvršten u Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica. Park obuhvaća ornitološke rezervate Krapje đol i Rakitu. Kolonija žličarki u rezervatu Krapje đol važna je za cijelu europsku populaciju žličarki. Nekoliko stotina parova bijelih roda gnijezdi se u selu Čigoć-Europsko selo roda. Lonjsko polje obiluje bogatstvom vrsta i broja populacije sisavaca, gmazova, insekata i riba.
Vlažne livade, pašnjaci, poplavne šume, bare, lokve i stari riječni rukavci Lonjskog polja osim bogatstvom faune obiluju i bogatstvom flore. Tako se na području Lonjskog polja može naći čak 550 različitih vrsta biljaka od kojih su mnoge u Europi ugrožene ili su na pragu izumiranja zbog devastacije. Najznačajnije vrste Lonjskog polja pripadaju tzv. ilirskoj fitogeografskoj regiji, a to su: hrast lužnjak, poljski jasen, raznorotka, kockavica i vodoljub.
Poplavne šume hrasta lužnjaka i vlažni pašnjaci ovog područja jedinstven su primjer gospodarenja površinama koji je iz Europe nestao u 19. st., a zbog očuvanih tipičnih posavskih hrastovih kuća selo Krapje proglašeno je Selom graditeljske baštine.
Moguće aktivnosti: pješačenje, vožnja biciklom, promatranje ptica, fotografiranje, rekreativni ribolov, vožnja čamcem i skelom, jahanje i edukativni programi.
Adresa internetske stranice: http://www.pp-lonjsko-polje.hr/
Idući tjedan ćemo vam, od ukupno šest, predstaviti tri planinska parka: Velebit, Biokovo i Medvednicu. Stoga budite i idući tjedan s nama i saznajte još informacija i zanimljivosti o prirodnom bogatstvu Hrvatske.
