Planine u Hrvatskoj
Najveći dio planina Republike Hrvatske pripada Dinaridima, manji broj spada u istočni krak Alpi, dok su preostale dio stare kopnene mase. Oba se sustava sastaju u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u tzv. prijelaznoj zoni. Dinarske su planine na sjeveru niže i pitomije (na primjer, Gorski kotar), dok su one južne više i pustije (na primjer dalmatinske planine). Planine između Save i Drave su posve drugačije – starije mase, pitomijih oblika, relativno niske, bogate vodom i vegetacijom, i kao takve idealne su za šetnje po brdima i ležernije planinarenje.
Najviše planine u Republici Hrvatskoj
Obalni pojas i planinska Hrvatska
- Dinara – 1,831 m
- Kamešnica – 1,809 m
- Biokovo – 1762 m (Sv. Jure)
- Velebit – 1,758 m (Vaganski vrh)
- Lička Plješevica – 1,657 m (Ozeblin)
- Velika Kapela – 1,534 (Bjelolasica)
- Risnjak i Gorski kotar 1,528 m
- Svilaja, Dalmacija – 1,508 m
- Snježnik, Gorski kotar – 1505 m
- Učka – 1,401 m (Vojak)
Panonsko – peripanonska regija:
- Žumberačka gora – 1,178 (Sveta Gora)
- Ivančica – 1,060 m
- Medvednica – 1,033 m (Sljeme)
- Psunj – 985 m (Brezovo polje)
- Papuk – 954 m
- Samoborsko gorje – 879 m (Japetić)
- Krndija – 792 m (Kapavac)
Otoci:
- Brač – 778 m (Vidova gora)
- Cres – 650 m (Gorica)
- Hvar – 626 m (Sv. Nikola)
- Lošinj – 588 m (Osorščica)
- Vis – 587 m (Hum)
- Krk – 569 m (Obzova)
- Korčula – 568 m (Klupča)
- Mljet – 514 m (Velji Grad)
- Lastovo – 417 m (Hum)
- Rab – 403 m (Kamenjak)