prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Ponavljanje povijesti rješavanjem problemskog zadatka u 7. razredu osnovne škole

Pročitajte primjer dobre prakse proveden s učenicima 7. razreda osnovne škole kako ponavaljati povijest uz pomoć problemskog zadatka.

Škola: OŠ dr. fra Karlo Balić
Razred: 7. a
Nastavna cjelina: Francuska revolucija
Ishod: POV OŠ D.7.2. Učenik analizira utjecaj revolucija i ratova na preobrazbu državnog uređenja od 18. do početka 20. stoljeća.

Očekivanja međupredmetnih tema:
uku A.3.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja uz povremeno praćenje učitelja.
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema.
uku D.3.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i 
pod B.3.2. Planira i upravlja aktivnostima.
ikt A. 3. 1. Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za izvršavanje zadatka.
uku A.3.3. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema.
pod B.3.2. Planira i upravlja aktivnostima.

Aktivnosti:
Rješavanje problemskog zadatka Usmeno izlaganje Argumentirana rasprava

Oblici vrednovanja:
Vrednovanje za učenje: praćenje aktivnosti tijekom sata i nakon sata
Vrednovanje kao učenje: samovrednovanje
Vrednovanje naučenog: procjena rasprave u kojoj sudjeluje učenik PROBLEMSKI ZADATAK: Je li Francuska revolucija doprinijela procesu rušenja starog poretka i uspostavljanju građanskog društva?

Uvod: U uvodnoj aktivnosti učenici su ponovili obilježja Francuske revolucije pomoću tablice UVIJEK ISTINITO / PONEKAD ISTINITO / NIKADA ISTINITO.

Učenike sam podijelila u tri skupine po četiri učenika. Svaka skupina je dobila tablicu s tri stupca i kartice s pripremljenim tvrdnjama; uvijek istinito, ponekad istinito i nikada istinito. Nakon što sam učenicima dala kratke upute i objasnila princip slaganja kartica sa tvrdnjama u stupce, krenuli su sa radom. Zadatak svake skupine je bio raspraviti i na osnovi zaključaka skupine razvrstati kartice. Svaka skupina je izabrala svoga predstanika, koji je ostalim skupinama predstavio svoju tablicu sa razvrstanim tvrdnjama uz obrazloženje. Zatim su učenici međusobno usporedili svoje odgovore. Učenicima sam dala povratne informacije kroz razgovor. Očekivano su najviše poteškoća imali pri razvrstavanju kartica ponekad istinito.

kartica uvijek istinito, ponekad, nikada

UVIJEK ISTINITO

PONEKAD

NIKADA

Marseljeza je proglašena državnom himnom

Treći stalež je ostvario svoje želje donošenjem   Ustava u jesen 1791.

Žene su u Francuskoj revoluciji dobili pravo glasa

Plemstvo nije plaćalo poreze

Jakobinci su zaslužni za uvođenje općeg prava glasa

Luj XVI. je bio

sposoban vladar

Revolucionari su nadahnuti idejama prosvjetiteljstva

Treći stalež nije bio jedinstven u svojim zahtjevima

Jakobinci su bili protivnici terora

Predstavnici trećeg staleža su zahtijevali glasovanje po principu: jedan zastupnik, jedan

glas

Treći stalež je zadovoljan promjenama, do kojih je dovela Francuska revolucija

Prva dva staleža su podržavali zahtjeve trećeg staleža

Jakobinci su se zalagali za ukidanje monarhije

Žirondinci su podupirali kralja

Katolička Crkva je prema ustavu iz 1791. imala povlašten položaj u društvu

Jakobinci su oduzimali imovinu stanovnicima

 

Žirondinci su predstavljali sitno građanstvo

 

 

Habsburška Monarhija je podržavala francuske revolucionare

 

Glavni zadatak: Svaka skupina je trebala pročitati i analizirati „Dekleraciju o pravima čovjeka i građanina“ i napisati na papir sve riječi koje im se tijekom čitanja čine relevantnima za odgovor na problemsko pitanje: “Je li Francuska revolucija doprinijela procesu uspostavljanja građanskog društva?”

Učenici su pročitali izvor, međusobno unutar skupine raspravili i razmijenili ideje, objasnili promjene koje su uočili te izveli zaključak vezan uz iste. Na list papira zapisali su riječi kojima bi opisali promjenu koju su uočili. Ja sam u službi moderatora učenike pitanjima poticala na razmišljanje.(npr. Što je to građansko društvo? U čemu se ono razlikuje od feudalnog društva? Jesu li svi građani postali ravnopravni? Što je u 18. st. značila ravnopravnost i opće pravo glasa a što danas? itd.) Cilj je bio da učenici uoče postojanje različitih interpretacija te da iz toga izvuku zaključak na problemsko pitanje. Učenici su uglavnom uspješno odgovorili na problemsko pitanje. Odgovori pojedinih grupa su bili raznoliki i nisu se podudarali. Među odgovorima je bilo i onih odgovora, koji ne podržavaju navedenu tezu.

Zaključni dio: U završnoj aktivnosti su učenici raspravljali na temu problemskog zadatka. Bila sam u funkciji moderatora. Učenici na kraju provode samovrednovanje o radu u grupi kroz popunjavanje tablice.

 

ELEMENTI

 

DA

 

DJELOMIČNO

 

TREBA POPRAVITI

Jesmo li uspješno izvršili

zadatak?

 

 

 

Je li svaki član grupe dao maksimalan doprinos

izvršenju zadatka?

 

 

 

Je li zadatak zahtijevao sudjelovanje svih članova grupe?

 

 

 

Jesu li članovi grupe međusobno uvažavali

tuđa mišljenja?

 

 

 

Jesi li zadovoljan/a osobnim doprinosom izvršenju

zadatka?

 

 

 

Sviđa li ti se ovakav način

učenja i poučavanja?

 

 

 

Možeš li nakon ovoga grupnoga rada uspješno objasniti što si naučio/la?

 

 

 

Na što sam ja kao pojedinac osobito ponosan ?

 

 

 

Što trebamo poboljšati da bi naš sljedeći grupni rad bio sistematičniji i primjenjiviji za ponavljanje obrađenih

sadržaja?