Povezivanje kulture i znanosti u knjižnici Osnovne škole “Ljudevit Gaj” Krapina

Svake godine, Mjesec hrvatskog jezika započinje 21. veljače s Međunarodnim danom materinskog jezika i traje do 17. ožujka, dana objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.

Tijekom Mjeseca hrvatskog jezika u Osnovnoj školi “Ljudevit Gaj” u Krapini se obrađuju teme koje razvijaju pismenost i čitanje. Ove godine, poseban naglasak stavili su na pisanu kulturnu, povijesnu i znanstvenu baštinu. Kako se 22. veljače obilježava Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva i Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u školi su obilježili integriranim pristupom i međupredmetnim povezivanjem hrvatskog jezika, fizike i knjižnice spomenute obljetnice u nastavi s osmašima (5 paralelnih razrednih odjela). Knjižnično-informacijsko-medijski odgoj i obrazovanje školski knjižničari ostvaruju u suradnji s učiteljima razredne i predmetne nastave, s posebnim naglaskom na razvoj međupredmetnih tema i kompetencija. Primjena IKT-a i Učiti kako učiti su najzastupljenije teme, no svakako se u integriranoj nastavi razvija i kulturna svijest, osobni i socijalni razvoj i druga međupredmetna očekivanja. Uz tradicionalne metode koriste i suvremene digitalne alate i aplikacije koji učenje i nastavu čine dinamičnom, zanimljivom i intelektualno poticajnom što unapređuje kvalitetu obrazovanja i omogućava bolje ishode. U nastavi su koristili različite digitalne alate (Genially, Mentimeter, Jigsaw Planet, Loom), mrežne stranice (NSK, Digitalna NSK, Faust Vrančić, HRTi) i MS Teams platformu na kojoj učenicima trajno ostaje digitalni obrazovni sadržaj.

poučavanje i pretraživanje

Na satu hrvatskog jezika u suradnji s knjižničarkom učenici su upoznali pojedine vrste knjižnica i pretraživanje njihovih e-kataloga. Neizostavni dio sata je upoznavanje čuvarice pismenosti, najveće i najstarije knjižnice – NSK, a svakako Dan NSK koji se obilježava svakog 22. veljače, jer je na taj dan 1483. izdana prva hrvatska tiskana knjiga, na hrvatskom jeziku i pismu “inkunabula: Misal po zakonu rimskog dvora”. Tehnologija i internet omogućavaju da iz svojih učionica i soba možemo”šetati” knjižnicom i listati digitalne knjige, a posebno u ovo vrijeme kada je sve zbog epidemioloških mjera ograničeno. U realizaciji nastave s učiteljicama hrvatskog jezika Mirom Benc i Antonijom Čekolj, osmaši su vođeni digitalnim obrazovnim materijalom, koji je izradila knjižničarka Suzana Pracaić u web-alatu Genially, pomoću kojeg učenici prate prezentaciju, rješavaju zadatke na nastavnom listiću, provjere znanje u kvizu i na kraju vrednuju takav sat. Koristili su tablete ili mobitele kako bi pratili nastavu. Nakon korelacije s hrvatskim jezikom, na integriranoj nastavi fizika i knjižnica, nastavila se edukacija o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ali o projektu tj. portalu “Digitalna NSK”, na kojem su istražili o značaju i važnosti za Europu i svijet, hrvatskog velikana Fausta Vrančića i njegovih djela “Rječnik pet najuglednijih europskih jezika”, 1595. i “Novi strojevi”.

prezentacija istraživanja

Ove 2021. godine obilježava se 470 godina rođenja Fausta Vrančića (1.1.1551.) i 405-ta obljetnica tiskanja Machinae Novae (1616.). Na početku sata, dvoje učenika iz razreda koji su se javili učiteljici fizike Ružici Novak za istraživanje, prezentirali su što su sve otkrili o Faustu Vrančiću. Nakon toga je knjižničarka Suzana Pracaić pomoću Genially prezentacije podučila učenike o Digitalnoj NSK, načinu korištenja i pretraživanja i što se sve može naći među digitaliziranom baštinom. Rješavajući zadatke na nastavnom listiću, istraživali su o izumu padobrana, konstrukcijama mostova i Šibenskoj katedrali, poigrali su se e-puzzlama slažući Homo Volans (“letećeg čovjeka”), kratko pogledali isječke epizode o Faustu Vrančiću, serijala Roberta Knjaza – Hrvatski velikani HRT i na kraju vrednovali sat. Posebnost koju su otkrili je ta što taj prvi rječnik hrvatskog jezika Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, koji se nalazi u NSK i koji je digitalizirani, ima na naslovnoj stranici potpis Velimira Gaja (sina Ljudevita Gaja, čije ime nosi škola) i godinu 1873. Na taj su način ostvarili odgojno-obrazovne ishode, međupredmetna očekivanja, informacije oživotvorili primjenom različitih alata i medija i uz znanje, razvijali vještine i sposobnosti samostalnog učenja i pretraživanja, što je temelj informacijski pismenog čovjeka.