Progovorimo bengalski i manipurski

Međunarodni dan materinskoga jezika i Mjesec hrvatskoga jezika povod su pokretanju međunarodnog projekta “Govori materinskim jezikom” u kojem sudjeluju učenici i nastavnici iz Hrvatske i Bangladeša. Projektna ideja pokazala se izvrsnom za istraživačko učenje, učenje djelovanjem i učenje temeljenom na iskustvu, ali i za ovladavanje ključnim kompetencijama važnim za život u 21. stoljeću.

U Mjesecu hrvatskoga jezika (od 21. veljače do 17. ožujka) i povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika (21. veljače) učenici 1. d razreda prirodoslovne gimnazije Medicinske škole Varaždin pod mentorskim vodstvom nastavnice hrvatskoga jezika Nataše Sajko održali su videokonferenciju s učenicima i nastavnicima iz Bangladeša. Na videosatu učenici su se međusobno poučili svojim materinskim jezicima: hrvatskome, bengalskome (bangla) i manipurskome (manipuri, meithei). Riječ je o jednoj od aktivnosti koja se odvija u sklopu međunarodnog projekta koji je pokrenuo bengalski nastavnik Bichiro Kumar Sinha: “Govori materinskim jezikom” (“Talk mother tongue”).

Zajednica inovativnih nastavnika

Suradnja je započela na poticaj bengalskoga nastavnika Bichira Kumara Sinha iz “Zakiganj Government High School” smještenoj u gradu Maulvi Bazar u istoimenoj provinciji. Naime, početna ideja o obilježavanju Međunarodnoga dana materinskoga jezika potekla je upravo iz Bangladeša 1999. godine i od sljedeće 2000. taj se dan obilježava se pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Stoga je kolega Bichiro Kumara Sinhe održao motivacijsko izlaganje o procesu standardizacije bengalskoga jezika i njegovu priznanju kao službenoga jezika 1967. godine za zainteresirane Microsoftove inovativne edukatore eksperte (MIEE 2020./2021.). Na inicijalnom sastanku na kojemu su sudjelovale nastavnice iz Rusije, Tunisa i Hrvatske iskristalizirala se ideja da projekt organiziramo u hibridnome modelu. Dio aktivnosti odvija se pod mentorskim vodstvom nastavnika u njihovim učionicama, a dio je organiziran s pomoću digitalne tehnologije u online okružju.  Osnovna je ideja da učenici pouče druge učenike jednostavnim frazama i rečenicama svojih materinskih jezika.

Istraživačko učenje i učenje djelovanjem

S obzirom na to da kurikulum predmeta Hrvatski jezik u prvome razredu gimnazija obuhvaća ishod koji podrazumijeva razlikovanje hrvatskoga jezika kao sustava govora od standardnoga jezika, a predviđeno je i učenje o genetskoj pripadnosti hrvatskoga jezika indoeuropskoj jezičnoj porodici, projektni se zadatak ukazao kao izvrsno polazište za istraživačko učenje, učenje djelovanjem i učenje temeljeno na iskustvu. Profesorica Sajko odlučila se za pedagoški pristup u kojemu učenici poučavaju učenike da bi predviđeni sadržaji učenja dobili stvaran životni i osobni kontekst. Ciljana učenička publika i zadani oblik vršnjačkoga poučavanja svrsishodnije su odredile pripremanje, istraživanje, pronalaženje potrebnih primjera i odabir najprikladnijih rješenja kojima su varaždinski gimnazijalci od ponedjeljka, 15. veljače do subote, 21. veljače 2021. godine predstavili mladim Bengalcima hrvatski jezik tematski oblikovanim posterima i trominutnim izlaganjima povezanim u zajedničku kolekciju na Wakeletu.

Ključne kompetencije i projektno učenje

Projektne aktivnosti usmjerene su i na razvoj ključnih kompetencija kao što su pismenost na materinskome jeziku, višejezičnost, digitalna kompetencija i kompetencija “učiti kako učiti” kao i kulturna svjesnost i izražavanje. Učenici su se zbog samoregulacije učenja samostalno dogovarali oko preuzimanja odgovornosti za oblikovanje i prikazivanje sadržaja osam zadanih tema: 1. Podrijetlo i genetska pripadnost hrvatskoga jezika, 2. Govori hrvatskoga jezika, 3. Hrvatski standardni jezik, 4. Štokavsko narječje, 5. Kajkavsko narječje, 6. Čakavsko narječje, 7. Hrvatski jezik u iseljeništvu, 8. Glagoljica – staro hrvatsko pismo. Mogli su odabrati suučenika s kojim će izraditi poster i  videolekciju. Postere i videolekcije izrađivali u aplikacijama Canva i PowerPoint. Poveznice na izrađene materijale na hrvatskome i engleskom jeziku objavili su u kolekcijama na Wakletu ili pak su priložili preuzete datoteke u PDF formatu. Kao polazište za istraživački rad i pronalaženje najboljih rješenja određeni su udžbenički tekstovi, tekstovi dostupni na mrežnim stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatskome zvučnom atlasu, svjetskoj bazi jezika Ethnologue, mrežnoj inačici Hrvatske enciklopedije, a učenici su se mogli služiti i drugim dostupnim, provjerenim i relevantnim izvorima za proširivanje znanja o zadanoj temi. Osobita je pozornost posvećena naprednom pretraživanju s pomoću različitih tražilica. S obzirom na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj sve aktivnosti odvijale su se u digitalnom okružju Teamsa u kojemu 1. d ima svoju virtualnu učionicu.

Videokonferencijski sat

U središnjem dijelu projektne aktivnosti u ponedjeljak, 1. ožujka 2021. godine, organiziran je videokonferencijski sat uživo. Na satu su aktivno sudjelovali učenici i nastavnici obiju škola.  U izravnoj komunikaciji putem aplikacije Zoom i uporabom digitalnih alata Word i Google Jamboard jedni su druge poučavali tipičnim rečenicama na svojim materinskim jezicima. Tako smo naučili kako se na bengalskome (koji njihovi govornici nazivaju bangla) i bišnuprijskome manipurskom (zvanom manipuli)  kaže: “Kako si? Dobro. Kakvo je danas vrijeme? Sunčano. Odakle dolaziš? Iz Hrvatske/Bangladeša”. Na osnovi prikupljenog rečeničnoga materijala i zvučnih zapisa nastat će i nova kolekcija na Wakeletu koja će se proširivati novim primjerima. U učionici je primijenjen BOYD sistem (“donesi svoj uređaj”), odnosno učenici su se služili svojim vlastitim mobilnim telefonima pri međusobnoj komunikaciji. 

Nakon iskustvenoga učenja i vršnjačkoga poučavanja učenici su mogli dodatno proširiti svoje znanje o bengalskome i manipurskome. Istraživali su dostupne opise u svjetskoj bazi jezika Ethnologue i na Wikipediji. U daljnjem tijeku učenja učenici će uspoređivati podrijetlo hrvatskoga jezika s podrijetlom bengalskoga i manipurskoga. Uočit će i izdvojiti zajedničke korijene indoeuropskog i indoarijskih jezika i njihovu vezu s najstarijim zapisanim jezikom na svijetu – sanskrtom. Proučavat će i svojstva pisama kojima se služe govornici triju jezika i raspravljati o uočenim sličnostima i razlikama između fonoloških i slogovnih pisama u što će se uključiti i znanja o hrvatskim povijesnim pismima: glagoljici i hrvatskoj ćirilici.

Učenje srcem i učenje umom

Izravan susret i međusobno upoznavanje protekli su osjećaju ugode, radosnoga učenja i razmjene iskustava. Nakon što su u prvom polugodištu sudjelovali u Microsoftovoj cjelodnevnoj manifestaciji Global Learning Connection tijekom koje su s pomoću Flipgrida komunicirali s kolegama iz SAD-a, bila je to druga prilika prvašima Medicinske škole Varaždin da komuniciraju i surađuju s kolegama s drugih kontinenata, proširuju svoj kulturna iskustva i primjenjuju pravila uljuđenog i pristojnog ponašanja na internetu. Oba su se susreta ostvarila u okrilju zajednice Microsoftovih inovativnih nastavnika eksperta u čijem se društvu već drugu godinu zaredom nalazi i nastavnica Nataša Sajko. Razgovarajući o temama koje su svima zanimljive: vlastitome jeziku, kulturi i pismenosti, ali i knjigama koje čitaju i pandemiji koja nas je sve prikovala uz računala, učenici su s pomoću tehnologije odškrinuli vrata svojih učionica drugim nastavnicima i  cijeli svijet je postao učionica, a svi voljni nastavnici učiteljima.