Čak 71 % Zemljine površine, odnosno 365 milijuna kvadratnih kilometara, zauzima voda. Fizikalna i kemijska svojstva vode oblikuju lice Zemlje, određuju prirodu klime i omogućuju život kopnenim i vodenim organizmima. Upravo zbog toga što nas voda okružuje na svakom koraku, uzimamo je “zdravo za gotovo” i malo je onih koji uistinu shvaćaju njenu ulogu u opstanku sveukupnog života na našem planetu, pa tako i nas samih.
Kopnene životinje ne uživaju mnoge od blagodati svojih vodenih srodnika jer je kretanje na tlu puno teže i mukotrpnije. Jedan od složenijih načina kretanja svojstven je kolutićavcima, koji koriste valovite kontrakcije duž beznogog tijela, uz pomoć kojih se kreću kroz tlo ili po njemu. Kretanje gliste i sličnih životinja zasniva se na jednolikom rastezanju i stezanju dijelova tijela tj. kolutića.
Kretanje je jedna od bitnih osobina svake životinje i mnogi znanstvenici upravo kretanje drže znakom života. Neke životinjske vrste pokazuju tek minimum aktivnosti, dok se pripadnici drugih kreću zapanjujućom brzinom pokazujući pritom veliku pokretljivost i izdržljivost.
Svjetla koja su noću označavala luke bila su poznata već starim Grcima u petom stoljeću prije Krista. Nema sumnje da su u Sredozemlju signalna svjetla postojala već davno prije tog vremena. Tako su se već u starom vijeku na vidljivim mjestima u mediteranskim lukama postavljala svjetla ili lomače koje su po noći pokazivale put brodovima. Pomoću tih sredstava navigacije brodu je bilo lakše noću doći do obale nego danju.
Kulture diljem svijeta imaju specifične obrede prijelaza kojim se obilježavaju važni trenutci u životu osobe kao što su rođenje, pubertet, vjenčanje ili smrt. Najkraće rečeno, obred prijelaza je događaj koji za svakog pojedinca obilježava prijelaz iz jedne društvene uloge u drugu. Najčešće se ovi obredi odvijaju na prijelazu iz djetinjstva u zrelost. Antropološka literatura najbogatija je upravo opisima adolescentskih inicijacijskih obreda prijelaza, tj. primanja djevojaka i mladića u svijet odraslih. Njima ćemo se i baviti u ovom tekstu.
Hum je istarski gradić položen na hrptu izduženog brijega unutar gradskih zidina koje zatvaraju površinu dužine oko stotinu i širine oko 35 metara. Iako je malen, u Humu su vidljiva sva obilježja srednjovjekovnog gradića. Naime, glavne konture današnjeg izgleda Hum je dobio još u 11. stoljeću, kada je na ostacima starije utvrde sagrađen humski kaštel, a zatim uz njega prvi niz kuća budućega gradića.
Iz rane krede datiraju fosilni nalazi jednog od najbolje proučenih rodova dinosaura – Iguanodona. Njegovi su ostaci pronađeni u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji te nam govore kako je ovaj rod bio jedan od najuspješnijih rodova dinosaura uopće.
Dinosauri su se kao skupina pojavili prije oko 235 milijuna godina, a potpuno su nestali prije otprilike 65 milijuna godina. Punih 170 milijuna godina ova je skupina gmazova brojnošću i raznolikošću vrsta dominirala našim planetom, te se mezozojska era s pravom naziva još i dobom dinosaura. Dobu dinosaura prethodilo je veliko izumiranje krajem paleozojske ere, prije oko 250 milijuna godina.
Vjerojatno ste već čuli za školjke bisernice koje žive u toplim morima. Kako li se začudio prvi čovjek koji je otvorio školjku bisernicu i ugledao čudesnu ljepotu što se skrivala u njenom mekom mesu! To je bila sićušna kuglica koja se prelijevala u duginim bojama, blistava i blijeda poput mjesečine.
Nobelova nagrada je međunarodno priznanje pojedincima ili organizacijama za postignuća u različitim područjima ljudskog djelovanja. Nobelova je nagrada jedna od najznačajnijih svjetskih nagrada za postignuća u brojnim područjima znanosti i ljudskog djelovanja, koja u svakom pogledu potiče međunarodnu suradnju.