prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Staništa

Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti  i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.

Ekosustav je područje naseljeno mnogim vrstama. Stanište je mjesto u tom ekosustavu gdje određena životinjska vrsta može zaštititi sebe i svoju mladunčad od meteoroloških pojava i grabežljivaca. Takva su staništa gnijezda ptica i osa, kao i hodnici što ih buše krtice.

Mikrostaništem nazivamo malen dio habitata u kojem vladaju neki posebni uvjeti, recimo određena temperatura i osvjetljenje, i u kojemu žive karakteristične vrste. Tako su mikrostaništa i hladovina pod krošnjom i donja strana kamena u potoku

Oceani

Oceani prekrivaju oko 70 posto površine planeta te tvore najveća svjetska staništa. Život u njemu nalazimo na svim dubinama, od plitkih površinskih voda pa do dubokooceanskih jaraka koji sežu i do 11 kilometara ispod površine.

Svekoliki život u oceanu ovisi o mikroskopskim biljnim organizmima koje zovemo fitoplanktonom. On pluta uz površinu mora, pa hvata sunčanu energiju i troši je za proizvodnju hrane. Njime se hrani zooplankton, a on je pak hrana ribama, rakovima, lignjama i drugim životinjama.

Svjetlo u more prodire do dubine od samo 200 metara. Ispod toga je mnogo mračnija zona sumraka. U velikim je dubinama, međutim, mračno kao u rogu i jako hladno. U svakoj od tih zona, pa i na samom morskom dnu, živi druga zajednica bića.

Močvare

Gdje god slatke ili slane vode ne mogu slobodno otjecati, nastaju močvare. One pokrivaju oko šest posto površine kopna. To mogu biti prave močvare, podvodni tereni, ritovi, popravna područja, poplavljene šume, tresetišta i riječne delte.

U mnogim močvarama nalazimo silno mnoštvo vrsta ptica, sisavaca, gmazova, kukaca, vodozemaca i biljaka. Močvare su osim toga i jaslice za mlade ribe i druge vodene životinje koje u njima rastu i razvijaju se.

Močvare mangrova su slane močvare u kojima raste drvo mangrove, a nalazimo ih uz tropske obale. Te močvare bujaju životom, ali i štite obalu od tropskih oluja.

Tresetišta nastaju u hladnim i vlažnim krajevima kad se jezero napuni biljem i muljem. Močvare pak nalazimo na mjestima, primjerice riječnim deltama u kojima se voda kreće tako sporo da su stalno poplavljena.

Bujna vegetacija pruža močvarnim životinjama obilje hrane i zaklon.

Šume

Staništa u kojima dominiraju stabla i grmlje zovemo šumom. U njih ubrajamo tropske kišne šume, sjeverne crnogorične šume i bjelogorične šume umjerenog pojasa. U svim tim staništima vrvi od života. Tropsko drveće stalno zadržava lišće i neprestance raste i stvara hranu u trajno toploj i vlažnoj klimi tropskih kišnih šuma. Na svim se razinama, od tla pa do krošnji, hrani i skriva golemo mnoštvo različitih životinja. U tropskim šumama nalazimo polovicu svih životinjskih i biljnih vrsta, unatoč tome što one pokrivaju samo oko deset posto površine kopna.

Stepe

Gdje god je presuho za šume, no prevlažno za nastanak pustinje, pojavljuju se stepe. Dvije su glavne vrste tropska afrička savana i stepa umjerenog pojasa, primjerice južnoameričke pampe. Na pitanje kako to da trava preživljava ispašu, odgovor je da trava raste iz korijena a ne iz vrška. I zato, što je više jedu, ona sve više raste. Stepe hrane mnoštvo različitih životinja koje se hrane travom, baš kao i one koje love travojede.

Afrička savana hrani brojne vrste biljojeda zato što oni jedu ili svaki svoju biljku ili različite dijelove iste biljke. Tako primjerice zebre jedu grube, žilave vrške trave, dok gnu više voli lisnate srednje dijelove.

U stepi je malo stabala koja bi mogla poslužiti kao sklonište, i zato se životinje od neprijatelja brane ukapanjem. Rupe ih osim toga štite i od velikih promjena vremenskih prilika.

Pustinje

to suho i negostoljubivo stanište često prima i manje od 100 milimetara kiše godišnje. Pustinje su danju jako vruće, a noću su vrlo hladne. Malo se biljaka i životinja uspjelo prilagoditi tim teškim uvjetima.

Neke biljke, primjerice kaktusi, imaju duboko, razgranato korijenje kojim skupljaju svu dostupnu vodu, kao i silno lišće i nepromočivu kožu koja ograničava isparavanje. Druge opet najveći dio svog životnog ciklusa provode u obliku sjemena. Kad padne dugo očekivana kiša, oni proklijaju, procvjetaju i za manje od dva tjedna stvore sjeme. Tu pojavu zovemo cvjetanjem pustinje.

Planine

Krajeve iznad 600 metara nadmorske visine zovemo planinskim. Što se više uspinjemo, zrak je sve rijeđi, temperatura sve niža i vjetrovi sve brži. U planinama opstaju tek najotpornije vrste.

Na planinama nalazimo više različitih vegetacijskih (biljnih) pojaseva ili zona. Pribrežje prekrivaju šume bjelogorice. One s visinom ustupaju mjesto crnogorici, koja preživljava i hladnije i vjetrovitije uvjete. Iznad granice šuma (iznad koje one više ne rastu), nalazimo planinske pašnjake i otporne biljke. Zatim slijedi još samo kamena golet na vrhu prekrivena snijegom.

Svaki vegetacijski pojas ima svoje tipične vrste. Šume su habitat biljojedima poput srce i ptica. Livade udomljuju zečeve i druge glodavce, a ljeti kukce i ptice koje se njima hrane. Koze i ovce žive u kamenitoj vrleti, a nad njima kruže ptice grabljivice u potrazi za hranom.

Polarni krajevi

Oko Zemljinog sjevernog i južnog pola nalazimo hladna, polarna staništa. Polarni predjeli imaju kratka ljeta a duge i oštre zime. U njima mogu opstati samo dobro prilagođene životinje, recimo s debelim krznom i naslagama sala.

Arktik okružuje Sjeverni pol i zapravo je smrznuti ocean. Na ledenim poljima žive polarni medvjedi i sjeverni lisice. Antarktika okružuje Južni pol i zapravo je smrznuti kontinent. Na njemu je malo životinja. Okolni je ocean bogat hranjivim tvarima pa omogućuje život ribama, morskim pticama, tuljanima i kitovima.