Što je gustoća tvari?

To je stoga što cigla ima veću masu nego komad drveta. Drugim riječima, ukupna količina materije u cigli je puno veća nego u drvetu. Možemo vidjeti i osjetiti da različiti materijali imaju različite mase iako su im veličine iste. Ma­sa kocke zlata bit će 20 puta veća od mase kocke leda iste veličine. Lakoća ili težina neke tvari od­ređenog obujma zove se gustoća i ona ovisi o tome koliko su gusto u njoj složene pojedine molekule. Kažemo da cigla ima veću gustoću od drveta. Čestice cigle su teže i gušće od čestica drveta.

Zamislite u glavi prazno dizalo. Kako se počinje puniti ljudi­ma njegova gustoća raste dok se cijelo ne ispuni. Tada je njegova gu­stoća najveća. Njegova je veličina cijelo vrijeme ostala ista ali mu je masa porasla.

Gustoća je masa određenog obujma materije.

Ako su sve tri strane kocke od 1 cm, kocka ima obujam od 1 kubnog centimetra (1 cm³). 1 cm³ vode teži 1 gram (g). Prema tome je njena gustoća 1 g po svakom cm³. To se piše g/cm³. 1 cm³ olova ima 11,3 g pa je njegova gustoća 11,3 g/cm³. Zrak je sastavljen od molekula koje nisu gusto složene i stoga mu je gustoća veoma malena, oko 0,0000012 g/cm³.

Jednake težine različitih mate­rijala mogu imati i različite obuj­me.

Stavite jedan željezni kilogram na vagu, a zatim izmjerite kilogram šećera. Možete vidjeti kako je kilogram šećera mnogo veći od kilograma željeza, a to je zato što šećer ima mnogo manju gustoću od željeza.

Najbolji primjer iz prirode je santa leda. Santa leda ima manju gustoću od vode te je to razlog zbog kojeg ona pluta na površini vode. Čelični brodovi imaju prosječnu gustoću manju od g/cm³ jer njihova unutrašnjost sadrži jako puno zraka kako bi se smanjila gustoća samog tijela te na taj način ne mogu potonuti nego se održavaju na površini vode.

Tekst je prenesen s portala e-kako.