Ponavljanje sadržava gradivo koje se taj sat učilo i refleksiju uz pomoć pitanja koja potiču učenike na kritičko razmišljanje, promišljanje o naučenom i upravo refleksija kao takva postaje glavna komponenta uz pomoć koje učenik doista razumije ono što je nastavnik taj sat poučavao. Ne samo da razumije, već i shvaća bit gradiva i kako ga može primijeniti u svakodnevnom životu.
Ponavljanje koje u sebi sadrži refleksiju nije potrebno ocjenjivati. Poanta ovakvog ponavljanja nije u ocjeni, nego u realnom prikazu kako učenici razumiju ono što su naučili, kako mogu primijeniti stečena znanja i sposobnosti, ali i je li nastavnik dovoljno dobro objasnio gradivo te kako je ono prihvaćeno među učenicima.
Kratkim ponavljanjem nastavnik također dobiva uvid i istovremeno može identificirati gdje je potreban prostor za napredak ili poboljšanje u poučavanju i usvajanju gradiva. Dobiva i uvid kako na gradivo reagiraju pojedinačni učenici, ali i razred kao cjelina. Učenici pak imaju mogućnost samovrednovati svoje znanje i postaju svjesni koliko su uključeni i angažirani u usvajanju novog znanja i također dobivaju objektivan uvid gdje je potreban napredak.
Ako na nastavnom satu postoji dovoljno vremena, učenici si međusobno mogu dati kritički osvrt na naučeno ili na rad koji se trebao napraviti za vrijeme sata, pogotovo ako se radilo o grupnom radu.
Uporabom pitanja koja potiču refleksiju na naučeno, nastavnik dobiva konkretan uvid u način kako učenik razmišlja, analizira i zaključuje. Temeljna su pitanja učinkovitog ponavljanja, kritičkog razmišljanja i refleksije „Zašto?“ i „Kako znaš?“. Pitanja koja se nadovezuju na prethodna dva i potiču učenike na dublje razumijevanje naučenog:
- Zašto?
- Kako znaš?
- Postoje li dokazi s kojima možeš poduprijeti svoj odgovor?
- Je li se promijenio tvoj način razmišljanja i zaključivanja? Ako je, zašto i koji su razlozi?
Ponekada je bolje utrošiti vrijeme u učinkovito ponavljanje i refleksiju naučenog, nego na neke druge aktivnosti koje se inače smatraju prioritetima. Važnije je utvrditi jesu li učenici shvatili i razumjeli gradivo, kako će ga primijeniti u daljnjem obrazovnom procesu, ali i svakodnevnim situacijama koje nisu usko vezane uz školu i jesu li pritom naučili kritički razmišljati.
Literatura
- Berger, R. & Rugen, L. & Woodfin, L. (2014.). Leaders of Their Own Learning. San Francisco: John Wiley & Sons, Inc.
