Video “Medijski strahovi” govori o strahovima koje medijski sadržaji mogu izazvati i o tome kako se to odražava u svakodnevnom životu djece. Nudi priliku za razmišljanje i razgovor s djecom predškolske i rane školske dobi o tome što je stvarno, a što nije u medijima te što mogu učiniti ako dožive zastrašujuće ili zbunjujuće iskustvo povezano s medijima.
Suvremena učionica predstavlja prostor stalnog prožimanja fizičke prisutnosti i nevidljivih digitalnih signala. Dok nastavnici nastoje prenijeti znanje, učenici istovremeno primaju obavijesti, poruke i vizualne podražaje sa zaslona koji neprekidno traže pozornost.
Samostalan je učenik, uspješan učenik bez obzira na ocjene i konačan uspjeh koji postiže u školi. Samostalan učenik nije učenik koji ima sve odlične ocjene i godišnju pohvalu nastavnika, već onaj koji savjesno i odgovorno pristupa svojim obvezama te koji stečeno znanje zna primijeniti u svakodnevnom životu.
Svakodnevno postavljamo niz pitanja koje sadrže „Što ako?“ iskazujući izvjestan strah od posljedica. Čini se da je strah sveprisutna epidemija u našem društvu.
Što je mikroagresija? Mikroagresija je zlostavljanje na temelju identiteta žrtve. Zlostavljanje u ovom slučaju može biti namjerno ili nenamjerno i poprima gotovo suptilne, ponekada ne tako očite znakove koji se ne mogu odmah prepoznati i svrstati pod vršnjačko nasilje. U mikroagresiji ne koristi se fizičko nasilje kako vi se nadjačala žrtva, već je ponašanje upućeno drugom učeniku ili učenici zastrašujuće, omalovažavajuće i orijentirano je na identitet žrtve.
Materijali objavljeni povodom Dana medijske pismenosti 2026. donose devet radionica za razvoj empatije i poticanje odgovornog ponašanja u digitalnom okruženju, prilagođenih djeci do 7 godina, djeci od 8 do 12 godina te mladima od 13 godina nadalje.
Agencija za medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u sklopu 9. Dana medijske pismenosti objavili su drugo, dopunjeno izdanje edukativne brošure “Dezinformacije” autorica dr. sc. Ive Nenadić i dr. sc. Milice Vučković.
Dani medijske pismenosti projekt je u organizaciji Agencije za medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih provodi svake godine u proljeće, od 2018.
Spoznaja da inteligencija i sposobnosti nisu zadane vrijednosti, već potencijali koji se razvijaju radom i upornošću, temelj je napretka svakog djeteta.
Chatbotovi koje pokreće umjetna inteligencija mogu izraziti emocije u komunikaciji iako ih ne mogu osjetiti niti razumjeti. Prijedloge aktivnosti i pitanja za raspravu o ovoj zanimljivoj temi prenosimo vam iz našeg priručnika ‘Umjetna inteligencija u obrazovanju’, koji je napisao tim stručnjaka iz Udruge Suradnici u učenju.