14.12.2025.
2004. – otvoren je vijadukt Millau u južnoj Francuskoj najviši most na svijetu. Taj je most gotovo za trećinu veći od svih drugih mostova na svijetu. Cesta prolazi iznad oblaka pa je taj most i jedan od najljepših. Od zamisli do završetka gradnje prošlo je sedamnaest godina i most je stajao više od 450 milijuna dolara. Dva njegova gigantska stupa nadvisuju Eiffelov toranj. Najviši ima vrtoglavih 343 metra zbog čega je ova čudesna konstrukcija samo deset posto niža od Empire State Buildinga u New Yorku.
1914. – umro Ivan Zajc, hrvatski skladatelj i dirigent. Zajc se već u školi istaknuo kao vrlo nadareni skladatelj, a rad je započeo kao profesor glazbe i pjevanja, te nastavio kao dirigent i kompozitor koji je stvarao s velikom lakoćom. Iza sebe je ostavio opus od oko 1.200 raznovrsnih djela za orkestar, komorne sastave i klavir, zatim 19 opera, 26 opereta, scensku muziku (za Dubravku Ivana Gundulića), oratorij Oče naš, oko 50 kantata, 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zborova, 170 solo pjesama te mnoga druga djela.
1911. – Roald Amundsen i njegov tim prvi su ljudi koji su stigli na zemljin južni pol. Amundsen je rođen u obitelji norveških brodovlasnika i kapetana, a nadahnut ekspedicijom Fridtjofa Nansena na Grenland 1888. godine odlučio je svoj život posvetiti istraživanju. Godine 1910. – 1912. vodio je antarktičku ekspediciju na brodu Fram koja je prva stigla do Južnog pola, natječući se sa suparničkom britanskom skupinom koju je vodio Robert Scott i koji je do Južnog pola stigao jedan mjesec kasnije. Na povratku su Scott i cijela njegova ekspedicija umrli od gladi i ekstremne hladnoće.
1885. – rođen Miroslav Kraljević, hrvatski slikar i grafičar. Jedan od utemeljitelja hrvatskoga modernog slikarstva. Rođen je u Gospiću kao potomak stare slavenske plemićke obitelji i loze Kraljevića iz sela Drage kraj Požege, mjesta koje će u njegovu kratkom, ali stvaralački ispunjenom životu zauzeti važno mjesto. Svoj istančani grafizam Kraljević obogaćuje tonom i izvanrednim osjećajem za odnose svjetla i sjene, što savršeno odgovara njegovu osjetljivom temperamentu, sposobnome osjetiti i iskazati iznimnu radost, ali se ubrzo preobraziti i u najdublju melankoliju. Želja za upoznavanjem impresionista odvodi ga 1911. u Pariz, gdje najprije pomno istražuje crtež, a potom radi brojne skice pariških ulica, kavana i baletnih predstava. Osjećaj za grotesku i ekspresionistički iskaz doći će do izražaja upravo na tim slikama. Kasnije, u vlastitom pariškom radnom prostoru, stvara svoja najbolja djela: Autoportret s lulom te Mali autoportret s paletom. S nenavršenih 28 godina umro je u Zagrebu 16. travnja 1913. od sušice. Miroslav Kraljević, jedan od začetnika hrvatskoga modernog slikarstva te gotovo najsvestraniji umjetnik s početka našeg stoljeća pokopan je u obiteljskoj grobnici u Požegi.
1553. – umro Hanibal Lucić, hrvatski pjesnik i dramatičar, autor Pisni ljuvenih i Robinje – prve hrvatske svjetovne drame s aktualnom tematikom. Stvarao je u petrarkističko-trubadurskom duhu, ali i prema domaćim uzorima (Džore Držić) i narodnom pjesništvu. O njegovu životu sačuvalo se malo sigurnih podataka. Poznato je da je kao plemić bio svjedok pučkog ustanka Matije Ivanića te da se kao imućan čovjek držao po strani spram zahtjeva pučana, pred kojima bježi u Split i Trogir. Poslije propasti bune vraća se u Hvar gdje do kraja života obavlja razne javne dužnosti. Uz pisanje stihova i poslanica suvremenicima i pjesama u pohvalu, prevodio je Ovidija, a s nekim se piscima dopisivao, što je bio dio javnog i književnog života toga vremena. Pjesničko djelo Hanibala Lucića ima iznimnu književnu i povijesnu vrijednost.
