Termin je 2008. godine skovao australski istraživač Mark McCrindle, a u javnosti se često koristi i naziv „mini milenijalci“ jer su članovi ove generacije u najvećem broju djeca milenijalaca – roditelja koji su i sami oblikovani prvim valovima društvenih mreža i digitalne komunikacije. Za razliku od prethodnih generacija koje su u digitalni svijet ušle postupno, Alfa odrasta u okruženju u kojem su pametni telefoni, streaming platforme, algoritamske preporuke i virtualni asistenti sastavni dio svakodnevice. Digitalni uređaji, aplikacije za učenje, umjetna inteligencija i platforme poput YouTubea i TikToka uvode ih u svijet sadržaja od najranije dobi – često i prije negoo što razviju osnovne komunikacijske vještine. Ovakvo okruženje snažno utječe i na način na koji se izražavaju i komuniciraju.
Za pripadnike generacije Alfa verbalni jezik gubi primat nad vizualnim i fragmentiranim formama izražavanja. Njihova svakodnevna komunikacija sve se češće temelji na memovima, emotikonima, kratkim videouradcima i viralnim referencama. U slengu koji koriste prevladavaju izrazi poput skibidi, rizz, cap/no cap, sigma, ghost, L, W – pojmovi koji više funkcioniraju kao signali identiteta, raspoloženja ili kulturne pripadnosti nego kao tradicionalne jezične jedinice sa stabilnim značenjem. Iako sleng mladih nikada nije bio statičan, današnji internetski sleng nije spontana varijacija postojećeg jezika već funkcionalni proizvod medijskog okoliša koji nagrađuje površnost, brzinu i afektivnu privlačnost. Novi izrazi nastaju posredstvom algoritamski podržanog ponavljanja i konzumacijom memetičkih obrazaca koji se šire platformama poput TikToka i You Tubea i nije ih moguće u potpunosti razumjeti bez poznavanja dinamike samih platformi.
Upravo to ubrzano, impulzivno usvajanje izraza bez razumijevanja konteksta povezuje se s onime što stručnjaci i korisnici društvenih mreža nazivaju brain rot – stanjem informacijske prezasićenosti trivijalnim, površnim i često besmislenim digitalnim sadržajima. Iako započinje kao ironičan internet izraz, brain rot danas oslikava sve ozbiljniji društveni simptom: gubitak koncentracije, smanjenu sposobnost čitanja s razumijevanjem i pad kapaciteta za apstraktno i kritičko mišljenje. Djeca informacije više ne primaju u koherentnom narativnom slijedu, već u fragmentima koje serviraju algoritmi – podražaji koji rijetko potiču misaonu refleksiju.
Razumijevanje je jezičnih i mentalnih obrazaca generacije Alfa za nastavnike veliki izazov. Učenici dolaze s jezičnim obrascima koji su oblikovani drugačijom logikom – logikom algoritama, viralnih trendova i vizualne dominacije. Tradicionalne metode koje se oslanjaju na linearno izlaganje, verbalno argumentiranje i postupno razvijanje misaonih vještina često djeluju zamorno ili zastarjelo u usporedbi s dinamikom koju djeca svakodnevno konzumiraju online.
S jedne su strane, nastavnici suočeni s učenicima koji sve češće komuniciraju kroz kratke izraze i parodijske reference koje odraslima mogu ostati nejasne. S druge strane, upravo ti izrazi oblikuju način na koji učenici percipiraju svijet – kroz ironiju, brzinu i estetsku dojmljivost, ali često bez dublje misaone podloge. Kada se učenik nasmije na riječ skibidi ili koristi izraz sigma bez razumijevanja njegova izvornog značenja, to nije samo igra jezika već i pokazatelj kulturalnog okvira u kojem se razvija njegovo mišljenje. U tom je smislu, razumijevanje digitalnog jezika važan dio suvremene pedagoške prakse. Jezične forme koje učenici koriste – premda naizgled nerazumljive – nose vlastite strukture i značenja proizašla iz medijskog okruženja u kojem odrastaju. Nastavnici ne moraju usvajati sleng svojih učenika, ali njegovo prepoznavanje i stavljanje u širi kontekst može otvoriti prostor za sveobuhvatnije promišljanje.
Upravo unutar takvog komunikacijskog okvira moguće je promišljati o pažnji, misaonom naporu i odnosu prema jeziku unutar kulture koja sustavno favorizira brzinu, površnost i efekt trenutačne privlačnosti. Uloga nastavnika pritom se bitno mijenja – od tradicionalne uloge prenositelja znanja prema složenijoj ulozi tumača, vodiča i dijaloškog suputnika u svijetu koji učenici intuitivno nastanjuju, ali ga često ne artikuliraju s razumijevanjem. Jezik generacije Alfa prati trenutne društvene trendove ali i razotkriva mehanizme suvremene komunikacije: način na koji digitalni mediji strukturiraju izražavanje i oblikuju same misaone procese. U obrazovnom kontekstu to nameće važno pitanje – kako oblikovati nastavu koja će učenike usmjeriti prema jeziku koji nije samo sredstvo izražavanja, nego i alat za promišljanje, povezivanje i razumijevanje svijeta koji ih okružuje?
Zanemarivanje jezika kojim se mladi danas izražavaju značilo bi zanemariti način na koji percipiraju, tumače i oblikuju vlastiti svijet. Pedagoški odgovor pritom ne počiva na njegovu usvajanju, već na kritički usmjerenom razumijevanju koje omogućuje djelovanje unutar tog jezičnog prostora. Upravo kroz jezik i posredstvom jezika, učenike je moguće usmjeravati prema razvoju refleksivnog mišljenja, produbljene pažnje i sposobnosti za jasno i argumentirano oblikovanje vlastitih stavova u digitalno posredovanom svijetu.
Popis pojmova korištenih u tekstu:
Cap/No cap – izraz cap znači laž, pretjerivanje, neistina, dok no cap označava istinu, iskrenost, potvrdu da se nešto doista misli ili osjeća. Populariziran je na TikToku i među mlađim generacijama kao brza procjena autentičnosti izjave ili ponašanja.
Delulu – skraćenica od delusional (zabludan), koristi se za opisivanje osobe koja ima nerealna očekivanja ili vjerovanja, često s ironičnim ili humorističnim tonom. U svakodnevnom slengu označava uvjerenje u nešto očito nerealno, ali i stanje samozavaravanja koje se često prihvaća šalom.
Ghost-a (engl. to ghost) – izraz ghostati označava iznenadno i potpuno prekinuti komunikaciju s nekim bez objašnjenja; prestati odgovarati na poruke, nestati iz odnosa. U prenesenom značenju, koristi se i za ignoriranje, pasivno odbacivanje ili povlačenje iz dijaloga – bilo online, bilo u stvarnom životu.
L i W – slova L i W označavaju jednostavne, binarne ocjene: L (loss) = gubitak, promašaj, nešto loše, neuspješno, W (win) = pobjeda, uspjeh, nešto jako dobro, poželjno a koriste se kao reakcije na ponašanja, izjave ili događaje.
Rizz – skraćenica od charisma (karizma), označava sposobnost ostavljanja dojma, privlačenja pažnje i uvjeravanja, osobito u društvenim ili romantičnim situacijama. U digitalnom jeziku, “imati rizz” znači “znati se predstaviti”, “imati stila”. Oksfordski rječnik proglasio je 2023. rizz riječju godine.
Sigma / Sigma mindset – internetski koncept koji prikazuje osobu kao neovisnu, samodostatnu i emocionalno distanciranu, često u kontrastu s društvenim normama. Kad je netko sigma, on je popularan i uspješan, ali oslanja se samo na sebe.
Skibidi – referenca na popularan TikTok trend (Skibidi Toilet), koristi se kao signal pripadnosti digitalnoj kulturi, često bez konkretnog značenja. Označava nešto ludo, besmisleno, ali i smiješno ili viralno.
