San je svakog roditelja imati samostalno dijete koje redovito izvršava sve svoje obveze i dužnosti, pristojno je i s poštovanjem se odnosi prema odraslima, a nadasve je samostalno. Upravo je dostizanje samostalnosti jedan od najtežih zadataka pred kojim roditelji mogu pokleknu, iz različitih razloga.
Što je učenje? Prema definiciji učenje je djelatan oblik stjecanja znanja i umijeća te njihova zadržavanja i reproduciranja na svim područjima psihofizičkog života. Što je „Potraga za učenjem“ (eng. Looking for Learning) i zašto se upravo ova nastavna metoda već godinama provodi u svjetskim obrazovnim procesima? „Potraga za učenjem“ suvremena je metoda koja nastavnicima omogućava povratnu informaciju o tome kako njihovi učenici uče, usvajaju znanje i gradivo i daje stvarni uvid u proces učenja.
Zašto je uopće važno imati snažnu i pozitivnu povezanost s učenicima? Nastavnik svakodnevno aktivno sudjeluje u odgojno-obrazovnom procesu svakog svog učenika. Pozitivan, iskren i otvoren odnos između nastavnika i učenika, temelj su odgojno-obrazovnog procesa. Kako ga postići, pročitajte u nastavku teksta.
Tinejdžeri često vode bitku sa zaboravljivošću i organizacijom školskih i izvanškolskih obveza i aktivnosti. Potreba za sve učestalijim druženjima s vršnjacima, izlascima, društvene mreže, brojnije obveze i odgovornosti pogoduju zaboravljivosti. Donosimo vam nekoliko praktičnih savjeta kako možete pomoći tinejdžerima u boljoj organizaciji vremena.
Kako potaknuti učenike na veću angažiranost, svakodnevni je izazov za nastavnike. Uz stručnu literaturu, obvezno gradivo, ponekad je izazov kako prekinuti uobičajenu rutinu nastavnog sata i potaknuti učenike na samostalno istraživanje, promišljanje, refleksiju, kritičko mišljenje i diskusiju.
Podvojena su učenička mišljenja oko grupnog rada koji je jedan od važnih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa. Koje sve kompetencije učenici stječu putem grupnog rada?
Nasilje nad nastavnicima od strane učenika prisutan je i izražen problem o kojemu se puno zna, ali malo govori. Nezaštićeni se nastavnici u posljednje vrijeme sve češće i češće suočavaju s verbalnim, psihičkim ali i fizičkim nasiljem. Mnogi glavnim krivcima smatraju roditelje i odgoj, neograničenu slobodu koju određena djeca danas imaju, međutim uzroci nasilnog ponašanja ne leže samo u tome, a problem je i dalje prisutan.
Nastavnički je posao jedan od najodgovornijih, ali i najstresnijih zanimanja u kojem je tanka linija koja dijeli nastavnike od iskrenog uživanja u radu s učenicima do prevelikog preopterećenja i naposljetku prebrzog izgaranja na radnom mjestu. U hrvatskim su školama razredi mnogobrojni i teško je održavati jednaku količinu energije. Kako ju sačuvati, pročitajte u nastavku teksta.
U prvom smo dijelu teksta pisali o mogućim razlozima zašto dijete ne želi ili odbija ići u školu. Među navedenim razlozima bilo je vršnjačko zlostavljanje, koje danas osim u fizičkom obliku dolazi i u obliku virtualnog zlostavljanja (eng. cyberbullying), loše ocjene i uspjeh u školi, životne promjene poput preseljenja u drugu školu ili grad.
Gotovo da i ne postoji roditelj koji u školskom obrazovanju svojeg djeteta nije doživio da dijete odbija ići u školu. Uglavnom je riječ o bezazlenim situacijama u kojima se izbjegavaju određeni testovi, obveze ili se radi i o mogućem testiranju roditelja i dokle se mogu pomaknuti određene granice.