Kompas je navigacijski instrument koji reagira na magnetizam Zemlje, a služi za određivanje strana svijeta. Njegova pokretna magnetna igla uvijek se okreće prema sjeveru. Magnetski je kompas jako jednostavan no pritom i dovoljno točan da se u njega na većini putovanja možemo pouzdati.
Ivan Gundulić (1589.-1638.) najpoznatiji je hrvatski barokni pjesnik. Njegovo je značenje osobito bilo isticano u 19. stoljeću, u doba buđenja nacionalne svijesti. U odnosu na ostale hrvatske zemlje književni je život krajem 16. i početkom 17. stoljeća u Dubrovniku, slobodnoj i gospodarski vrlo razvijenoj državi, bio neobično živ i dinamičan.
Kroz atmosferu svakodnevno putuju milijuni ljudi u zrakoplovima, balonima na topli zrak i nadzvučnim mlažnjacima. Astronauti kroz nju prolijeću raketama i odlaze u svemir. Zrak koji dišemo dio je atmosfere smjese plinova što okružuje Zemlju. Zahvaljujući tim plinovima moguć je opstanak svih živih bića, a štite nas i od štetnih Sunčevih zraka.
Žabe su vodozemci – skupina kralješnjaka koja dio života provodi na kopnu a dio u vodi. Širom svijeta živi više od 3500 vrsta žaba. Žabe su hladnokrvne životinje čija je temperatura tijela uvijek ista kao temperatura okolnog zraka. Na dodir su hladne, vlažne i ljepljive. Glave su im obično široke i plosnate a usta vrlo široka.
Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama Indijanaca koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Čokolada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih slastica. Riječ je o namirnici koja predstavlja vrijedan izvor energije svojstvene arome, slatkog okusa i jedinstvenog osjećaja topljenja u ustima. Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa.
Kornjače su skupina široko rasprostranjenih gmazova. Poput ostalih gmazova, kornjače su životinje bez stalne tjelesne temperature pa nastanjuju toplije dijelove svijeta. Fosilni ostaci pokazuju da su se prve kornjače pojavile na Zemlji prije otprilike 180 milijuna godina. To znači da su postojale prije pojave dinosaurusa, preživjele dugo razdoblje njihove dominacije i uvelike nadživjele te velike rođake.
Čovjek toliko uživa u promatranju prirode oko sebe i oponašanju da se može reći da je na neki način upravo udvostručio prirodna svojstva svakog oblika života koji je imao priliku promatrati. Način na koji lete ptice, rada kojim se služe šišmiši, tehničku nadarenost pauka i tako dalje.
Nekada su sportaši pobjednici na starim Olimpijskim igrama bili okrunjeni vijencima od maslinova lišća no s vremenom su njihove nagrade dobile na vrijednosti. Tako su na prvim modernim Olimpijskim igrama, održanim u Ateni 1896. godine pobjednici primili srebrne medalje i to zato što je u to vrijeme srebro imalo veću vrijednost od zlata. Drugoplasirani sportaši te su godine primili medalje izrađene od bakra.
Mikroorganizmi su oblik života koji je obično previše sitan da bi ga ljudsko oko moglo vidjeti. Najpoznatiji mikroorganizmi su praživotinje, bakterije i virusi. Neki mikroorganizmi su štetni, ali mnogi su i korisni. Bez mikroorganizama život kakav poznajemo ne bi mogao postojati.
Ugledamo li tijekom dana krijesnicu, vjerojatno nam neće privući pozornost. No kada padne mrak, pogotovo tijekom mjeseca svibnja i lipnja, taj danju neugledan kukac pretvara se u pravu živu zvjezdicu! Nad poljima i livadama, u vrtu i kraj ceste svjetlucaju svojim žućkasto-zelenkastim svjetlom mnogobrojne krijesnice u svom valovitom letu nad zemljom.