Robert Majetić
Podzemna željeznica

Podzemna željeznica

Čovjek toliko uživa u promatranju prirode oko sebe i oponašanju da se može reći da je na neki način upravo udvostručio prirodna svojstva svakog oblika života koji je imao priliku promatrati. Način na koji lete ptice, rada kojim se služe šišmiši, tehničku nadarenost pauka i tako dalje.

Podzemna željeznica

Priča o olimpijskim medaljama

Nekada su sportaši pobjednici na starim Olimpijskim igrama bili okrunjeni vijencima od maslinova lišća no s vremenom su njihove nagrade dobile na vrijednosti. Tako su na prvim modernim Olimpijskim igrama, održanim u Ateni 1896. godine pobjednici primili srebrne medalje i to zato što je u to vrijeme srebro imalo veću vrijednost od zlata. Drugoplasirani sportaši te su godine primili medalje izrađene od bakra.

Podzemna željeznica

Mikroorganizmi

Mikroorganizmi su oblik života koji je obično previše sitan da bi ga ljudsko oko moglo vidjeti. Najpoznatiji mikroorganizmi su praživotinje, bakterije i virusi. Neki mikroorganizmi su štetni, ali mnogi su i korisni. Bez mikroorganizama život kakav poznajemo ne bi mogao postojati.

Podzemna željeznica

Krijesnice

Ugledamo li tijekom dana krijesnicu, vjerojatno nam neće privući pozornost. No kada padne mrak, pogotovo tijekom mjeseca svibnja i lipnja, taj danju neugledan kukac pretvara se u pravu živu zvjezdicu! Nad poljima i livadama, u vrtu i kraj ceste svjetlucaju svojim žućkasto-zelenkastim svjetlom mnogobrojne krijesnice u svom valovitom letu nad zemljom.

Podzemna željeznica

Bubanj

Bubanj je najstariji glazbeni instrument kod kojeg zvuk nastaje udaranjem batića po membrani od životinjske kože. Prvi je bubanj nesumnjivo bio ljudsko tijelo po kojemu se u ritmu udaralo dlanom. Iza toga su vjerojatno uslijedili štapovi, odnosno batići kojima se udaralo o zemlju, a zatim u šuplje drvene posude s membranom od kože.

Podzemna željeznica

Glazbeni instrumenti i zvuk

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha stvaranje zvukova bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik, a kako je kod nekih instrumenata potrebna veća energija zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije.

Podzemna željeznica

Ugrožene vrste

Danas su zbog promjena koje čovjek unosi u prirodni okoliš, diljem svijeta mnoge biljne i životinjske vrste izložene opasnosti od izumiranja. Stručnjaci procjenjuju da danas godišnje izumre i do 30.000 tih ugroženih vrsta – među kojima i mnoge još nam sasvim nepoznate.

Podzemna željeznica

Kišobran i suncobran

Porijeklo kišobrana još uvijek nije dovoljno istraženo. Jedan dio znanstvenika tvrdi da je nastao korištenjem velikih listova kojima se pokrivala glava za vrijeme kiše ili jakog sunca, a drugi pak tvrde da je nastao pojavom šatora. Kako pokazuju arheološki nalazi, kišobran je u Kini poznat već 1700 godina a kasnije je Putom svile prenesen do Asirije, Indije i Perzije. Iz Perzije je  donešen u Egipat gdje je – kao posvuda na Istoku – postao znakom položaja i ugleda.

Podzemna željeznica

Klima

Svaki dio svijeta ima svoju posebnu klimu – karakterističan dugoročni skup meteoroloških pojava. Klima utječe na zastupljenost biljnih i životinjskih vrsta, baš kao i na to kako ljudi žive – kakve će kuće graditi i kakvu odjeću nositi. Na klimu nekog područja najvažnija su tri faktora – zemljopisna širina (udaljenost od ekvatora), nadmorska visina i udaljenost od mora.

Podzemna željeznica

Staništa

Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti  i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.