U radu se prikazuje primjer dobre prakse obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta kroz interdisciplinarni projekt proveden s učenicima osmoga razreda Osnovne škole Popovac, Područne škole Kneževo.
Projekt je bio usmjeren na upoznavanje života i djela Otti Berger, dizajnerice tekstila i umjetnice povezane s Bauhausom, stradale u holokaustu. Korištenjem metode blackout poezije, učenici su na temelju biografskih i povijesnih tekstova o Otti Berger stvarali nove poetske zapise koji su objedinjavali povijesno učenje, likovno izražavanje i razvoj jezične osjetljivosti.
Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da Otti Berger nije bila književnica, već su tekstovi za blackout poeziju nastajali transformacijom informativnih i biografskih izvora. Projekt je doprinio razvoju povijesne empatije, kritičkoga mišljenja i kreativnoga izražavanja učenika.
Uvod
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta pruža važnu priliku za promišljanje o stradanjima, gubitku ljudskih prava i važnosti očuvanja sjećanja na pojedince čiji su životi nasilno prekinuti. U nastavi hrvatskoga jezika posebno je važno pronaći metode koje učenicima omogućuju osobni doživljaj teme, razvoj empatije i aktivno uključivanje u proces učenja.
Jedan od suvremenih pristupa koji omogućuje takav angažman jest blackout poezija – oblik kreativnoga izražavanja u kojem se iz postojećega teksta selektivnim zatamnjivanjem riječi stvara novi, poetski smisao.
Iako se blackout poezija najčešće povezuje s književnim tekstovima, u ovome je projektu primijenjena na biografske i povijesne zapise. Time je dodatno naglašena njezina interdisciplinarna vrijednost.
Cilj ovoga rada jest prikazati kako je blackout poezija korištena kao metodičko sredstvo u obradi teme holokausta, s posebnim fokusom na život i djelo Otti Berger, te kako su učenici osmoga razreda kroz istraživački i kreativni rad razvijali povijesnu svijest, jezične kompetencije i umjetničku osjetljivost.
Otti Berger kao polazište za učenje
Otti Berger bila je istaknuta dizajnerica tekstila, povezana s umjetničkom školom Bauhaus, čiji je rad imao značajan utjecaj na razvoj modernoga dizajna. Unatoč profesionalnom uspjehu, njezin je život obilježen progonima zbog židovskoga podrijetla, a stradala je u koncentracijskom logoru Auschwitz tijekom Drugoga svjetskog rata.
Važno je naglasiti da Otti Berger nije bila književnica te da iza sebe nije ostavila književna djela. Upravo je ta činjenica bila polazište za metodički promišljen pristup: učenici nisu stvarali blackout poeziju na temelju književnog teksta, nego su poetski izražaj gradili transformacijom biografskih, enciklopedijskih i povijesnih tekstova o njezinu životu i radu. Time je naglašena ideja da se poezija može pronaći i u dokumentarnim tekstovima te da kreativno čitanje omogućuje dublje razumijevanje povijesnih sadržaja.
Opis rada s učenicima
Projekt je proveden u nekoliko jasno strukturiranih faza. U prvoj fazi učenici su istraživali život i djelo Otti Berger. Rad je organiziran individualno, pri čemu su učenici koristili različite izvore: tiskane i digitalne biografske tekstove, obrazovne mrežne stranice te prilagođene povijesne materijale. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje povijesnoga konteksta – položaj Židova u Europi, djelovanje nacističkoga režima i posljedice holokausta.
U drugoj fazi učenici su, na temelju prikupljenih informacija, oblikovali vlastite informativne tekstove o Otti Berger. Ti su tekstovi služili kao polazni materijal za blackout poeziju. Na taj su način učenici aktivno sudjelovali u stvaranju izvora, a ne samo u njihovoj interpretaciji, čime se dodatno poticao osjećaj odgovornosti prema sadržaju i točnosti podataka.
Treća faza bila je posvećena upoznavanju blackout poezije kao umjetničke tehnike. Učenicima je objašnjen postupak rada: pažljivo čitanje teksta, izdvajanje ključnih riječi koje nose emocionalni i semantički naboj te zatamnjivanje preostaloga teksta tušem. Učenici su bili potaknuti da razmišljaju o značenju svake riječi koju ostavljaju vidljivom te o poruci koju njihova pjesma prenosi.
U završnoj fazi učenici su izrađivali svoje radove koristeći crni tuš. Vizualni aspekt blackout poezije imao je važnu ulogu jer je zatamnjivanje teksta simbolički upućivalo na brisanje života i identiteta žrtava holokausta. Nastali radovi predstavljali su osobne, sažete i emotivne zapise o Otti Berger, njezinu stvaralaštvu i tragičnoj sudbini.
Pedagoški i obrazovni učinci
Primjena blackout poezije u ovome projektu omogućila je povezivanje nastavnih sadržaja hrvatskoga jezika i povijesti te razvoj niza ključnih kompetencija. Učenici su razvijali vještine istraživanja, čitanja s razumijevanjem i selekcije informacija, ali i kreativno mišljenje i estetsku osjetljivost.
Posebno je važno istaknuti razvoj povijesne empatije. Kroz osobni kreativni rad učenici su Otti Berger doživjeli ne samo kao povijesnu činjenicu, nego kao stvarnu osobu s talentom, snovima i prekinutim životom. Time je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta dobilo dublje značenje i ostavilo snažniji dojam od tradicionalnih nastavnih metoda.
Zaključak
Projekt „Blackout poezija o Otti Berger“ pokazao je kako se suvremene umjetničke i kreativne metode mogu uspješno integrirati u nastavu radi obrade zahtjevnih i osjetljivih povijesnih tema. Korištenjem biografskih tekstova kao polazišta za blackout poeziju učenici su razvijali jezične, povijesne i umjetničke kompetencije te produbljivali razumijevanje holokausta.
Rad potvrđuje da interdisciplinarni pristup nastavi potiče aktivno učenje, emocionalnu uključenost učenika i trajnost stečenoga znanja. Ovakvi projekti doprinose razvoju kulture sjećanja i osvještavanju važnosti očuvanja ljudskoga dostojanstva, što je jedan od temeljnih ciljeva suvremenoga obrazovanja.
Literatura
-
Assmann, A. (2018). Duga sjena prošlosti: kultura sjećanja i politika povijesti. Zagreb: Sandorf.
-
Bauhaus Archive. (n.d.). Otti Berger – Biography.
-
Jukić, R. (2016). Kreativni pristupi nastavi hrvatskoga jezika. Metodički obzori, 11(2), 45–60.
-
United States Holocaust Memorial Museum. (n.d.). Holocaust Encyclopedia.
-
Wylie, J. (2015). Blackout Poetry: Transforming Text into Art. New York: Abrams.
