Osmišljen je kao nastavak prethodnih uspješnih projekata rada s potencijalno darovitim učenicima – „Biogeokemija kroz dva elementa – voda i tlo“ (2022./2023.) i „Održivi biogeokemijski ciklusi“ (2023./2024.). Projekt je omogućio učenicima koji su sudjelovali u prethodnim aktivnostima da zaokruže svoje znanje i vještine te dodatno razviju interes za STEM područja.
Primjena naučenog u stvarnim situacijama
Realizacijom projektnih aktivnosti učenici su stekli dodatna znanja iz biologije, geografije i matematike, a kroz integrirani pristup razvijali su sposobnosti primjene naučenog u stvarnim situacijama. Projekt je bio usmjeren na geokartiranje biljnih vrsta na lokalitetu, identifikaciju bioloških problema, sudjelovanje u raspravama i debatama te predlaganje rješenja u skladu s načelima održivog razvoja.
Članovi projektnog tima pod vodstvom prof. Marijane Zaninović izradili su zadatke i radne materijale kojima su poticali učenike na znatiželju, istraživačko učenje i etičko promišljanje o ulozi pojedinca u održivosti zajednice. Učenici su razvijali vještine izražavanja, timskog rada, samostalnog istraživanja i kritičkog mišljenja, što je doprinijelo njihovu cjelovitom osobnom i obrazovnom razvoju.
35 školskih sati
Projekt se sastojao od ukupno 35 školskih sati, realiziranih kroz stručna i motivacijska predavanja, radionice i terenski rad. Pripreme su se odvijale u popodnevnim satima, izvan redovne nastave, a uključivale su predavanja iz geografije i matematike, dok su radne materijale za terenski rad pripremile nastavnice biologije i kemije.
Pripreme za terenski rad obuhvatile su odabir lokaliteta, određivanje površine istraživačke plohe, kodiranje pomoću topografskih karata te upoznavanje s GIS sustavom. Na terenu su učenici izvršili geokodiranje lokaliteta, popisali biljne svojte, procijenili veličinu populacija, mjerili učestalost, gustoću i pokrovnost te sve podatke dokumentirali na posebno oblikovanim formularima. Biljne vrste od interesa fotografirali su bez sakupljanja primjeraka, a dodatno su analizirali tip staništa, strukturu i starost vegetacije te utjecaj abiotskih i antropogenih čimbenika.
Važnost kontinuiranog rada
Centralna aktivnost projekta bio je samostalni terenski rad učenika, proveden uz vođeno istraživačko učenje i superviziju nastavnika mentora. Učenici su na terenu identificirali biološke probleme, analizirali uzroke i predlagali rješenja u skladu s načelima održivog razvoja, poštujući etička načela. Proveli su preliminarno uzorkovanje, statistički obradili podatke, upoznali se s osnovnim statističkim testovima te razvili sposobnosti znanstvenog promišljanja i argumentiranog zaključivanja.
Projekt „Čuvari botaničke tradicije“ još je jednom potvrdio važnost kontinuiranog rada s potencijalno darovitim učenicima i pokazao kako integracija STEM sadržaja s lokalnim kontekstom može rezultirati snažnim obrazovnim i društvenim učinkom.
