Pedeset i troje učitelja, stručnih suradnika ili ravnatelja iz Belgije, Cipra, Nizozemske, Španjolske, Rumunjske, Estonije, Francuske i Portugala došlo je s istim ciljem: otkriti što je tajna finskog uspjeha. Upoznali su temelje finskog obrazovnog sustava: besplatno obrazovanje i jednake mogućnosti za sve, visokomotivirani učiteljski kadar, dobru financijsku situaciju. Cijeli su radni dan učitelji bili prisutni na različitim nastavnim satima u osnovnoj školi – Utran koulu, koja poučava učenike od 1. do 6.razreda.
Donosimo neke detalje: nastava počinje u 9 sati ujutro, samo ponekad u 8 sati, a traje do 14 sati. Nastavni sat traje 45 minuta, a nakon svakog je sata 15 minuta odmora koji učenici obavezno provode vani. Tijekom zimskog razdoblja učenici često dolaze do škole na skijama. U učionici su samo u čarapama (ne nose školske papuče). Učenici učitelje oslovljavaju imenom, na satu su često prisutna dva učitelja, vrata učionica se rijetko zatvaraju, a na prostranim hodnicima mnogo je stolova i stolaca na kojima se također održavaju nastavne aktivnosti. Učenici su odgovorni za školsku opremu i za svoj rad, a učitelj kao organizator nastavnog procesa priprema materijale i prati napredak učenika. U mnogočemu uočavamo sličnosti s našim načinom rada i ponosni smo radi toga. Opremljenost je škole zadivila sve sudionike ovoga seminara: radionice tehničkog i glazbenog odgoja, a posebno oprema za stručne predmete u obrtničkoj školi, velike automehaničarske hale, simulatori za upravljanje strojevima, svaki u vrijednosti po 60 000 eura.
Organizatori iz Eekhout Akademije Ara Hayrabedian, Peter Van de Moortel i Wim Simoens, savjetnik za obrazovanje i projekte EU, osigurali su i stručne predavače iz različitih obrazovnih institucija grada Joensuua: North Karelia Collegea, VET education campusa i organizacije Pohjois-Karjalan ammattiopisto.
Nakon višednevnih radionica, rasprava i izmjene iskustava, sudionici su zaključili kako su odgovornost i povjerenje ključne riječi zaslužne za uspjeh finskih učenika. U radnim su grupama učitelji raspravljali o mogućnostima primjene viđenoga u svojim školama: okruženje u kojem učenici uče, mogućnosti grupiranja učenika, atmosfera i kultura ponašanja u školama, upravljanje vremenom, različiti pristupi razvoju stavova i naglask na formativno praćenje naspram sumativnoga vrednovanja.
Pokušavajući odgonetnuti što je vidljivo, a što nevidljivo na tom ledenom brijegu uspjeha, donosimo neke zaključne teze:
- učenik je učitelju suradnik, a ne predmet radnje
- orijentacija je na učenju, ne na ispitivanju
- potrebno je razgovarati s djecom, ne o djeci
- pratiti relativni napredak, ne apsolutnu razinu
- u svojim planovima ostavljati dovoljno vremena za evaluaciju sa svakim učenikom.
Stvarajući odnos međusobnog povjerenja između učitelja, učenika i odgovornosti države, nastaju dobri temelji za usvajanje novina koje se u finskom obrazovnom sustavu održavaju često i dovoljno brzo, a ne traju godinama i ne odgađaju se.
Učitelji su posjetili i nacionalni park Koli što pruža prekrasan pogled na trenutno zaleđena jezera, posebice jezero Pielinen. Treba naglasiti i vrijednost informalnog učenja kojemu su najviše doprinijela druženja s finskim učiteljima te učiteljima sudionicima ovoga tečaja iz različitih europskih zemalja.
Nakon ovoga putovanja učitelji Miroslav Saraga i Marija Halaček stekli su nove kompetencije za razvoj novoga školskoga kurikuluma u Osnovnoj školi Molve, kako je i predviđeno projektom.
