Festivalu nazvanomu prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o nekim bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu.
Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova u svezi s povijesnim temama, brojna predstavljanja knjiga te sajam knjiga u svezi s povijesnom i srodnom tematikom. Jedan od okruglih stolova ima naziv Osvajanje svemira i tehnološki razvoj u doba Hladnoga rata – pola stoljeća od iskrcavanja čovjeka na Mjesec (1969-2019), drugi je povezan sa završetkom Prvoga svjetskog rata Versajska mirovna konferencija i novi europski poredak, treći govori o suvremenoj povijest Hrvatska 1989-1990. – počeci tranzicije, a četvrti je povezan s nedavnim nesretnim događajem u Francuskoj pod nazivom Stradanja baštine u povijesti – katedrala Notre-Dame i primjeri iz Hrvatske.
Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige, među kojima su Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941. – 1945., Hrvati u Boki kotorskoj, Kako je nastala slovenska nacija, Smrt u Hagu: nedovršeno suđenje Slobodanu Miloševiću, Katolička crkva u Istri između otpora i potpore talijanskoj vlasti u Istri 1918. – 1943., Hrvatsko-ugarska nagodba, Kleti Turci i ilirska braća: Bosna u hrvatskom jugoslavizmu do 1878., Španjolski građanski rat i kultura sjećanja – u povodu 80 godina od završetka rata i dr.
Na Festivalu će sudjelovati približno sto sudionika iz Hrvatske te dvadeset inozemnih sudionika koji dolaze iz Kanade, Nizozemske, Švicarske, Italije, Njemačke, Rusije, Ukrajine, Češke, Poljske, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Pedesetak hrvatskih nakladnika izložit će svoje knjige iz područja povijesti i srodnih znanosti, a pojedinim će knjigama cijene biti znatno snižene. U sklopu Festivala bit će dodijeljene nagrade za doprinos historiografiji.
Tijekom Kliofesta bit će postavljene četiri izložbe, i to Gradovi u pokretu. Postosmansko nasljeđe: Ankara, Beograd, Istanbul i Sarajevo očima fotoreportera 1920-ih i 1930-ih autorice Nataše Mišković, Uspjesi Druge Republike – Gdynia autorice Magdalene Najbar-Agičić, Rogaška Slatina kao pogranični grad Trećeg Reichaautora Bojana Balkoveca i Tragom prošlosti – Hrvatska 1968. Hrvatskoga državnog arhiva.
Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest, suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko etnološko društvo, ICARUS HR, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANAi Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.
Pojedinosti o Festivalu povijesti Kliofest 2019.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
