prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Kako kritički vrednovati izvore na internetu

Među obrazovnim materijalima pripremljenima za 2. Dane medijske pismenosti nalazi se i paket materijala “Fake ≠ fact: Uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice“. Riječ je o izvorno švedskim materijalima, namijenjenima prvenstveno učenicima srednjih škola, koji su prevedeni na hrvatski u partnerstvu sa Veleposlanstvom Kraljevine Švedske, a prva lekcija bavi se kritičkim vrednovanjem izvora na internetu.

Što je to izvor?

Izvor je mrežna stranica ili materijal iz kojega preuzimate informacije. Prema tradicionalnom pristupu kritičkom vrednovanju izvora razlikujemo pisane, usmene i fizičke izvore. Na internetu je moguće povezivati različite vrste izvora; naprimjer povezati određeni tekst s filmom u kojemu netko reproducira informacije prikupljene od svjedoka.

Kritičko vrednovanje izvora

Kritičko vrednovanje izvora označava sustavno provjeravanje izvora i procjenjivanje njihove vjerodostojnosti. Riječ je o metodi koja nam omogućava da svjesno biramo izvore kojima ćemo se služiti. Jedan je od razloga zbog kojih je teško kritički vrednovati izvore na internetu taj što ne postoji služba koja određuje tko može objaviti informacije na internetu. Internetske izvore također može biti teško vrednovati zbog obilja dostupnih informacija.

Kriteriji za kritičko vrednovanje izvora

Metodologija kritičkog vrednovanja izvora temelji se na četiri kriterija:

  1. Izvornost – Je li izvor uistinu onaj koji tvrdi da jest? Je li sadržaj original ili kopija? Je li vjerodostojan ili lažan?
  2. Aktualnost – Jesu li informacije aktualne ili postoje i novija saznanja? Koliko nakon određene pojave ili događaja je sadržaj nastao?
  3. Nezavisnost – Je li izvor nezavisan ili podaci ovise o drugim izvorima? Na koji način?
  4. Objektivnost – Jesu li informacije prikupljene od izvora pristrane? Koje interese zastupa izvor? Postoje li proturječne informacije koje potječu iz drugih izvora? Koliko su vjerodostojne te proturječne informacije?

Kako kritički vrednovati izvore u četiri koraka

Za tekstove: Možete kopirati naslov ili cijelu rečenicu iz izvornika na određenoj mrežnoj stranici i zalijepiti ih u tražilicu uz navodnike na početku i kraju rečenice.

Za slike: Možete se poslužiti značajkom Google pretraživanje slika (images.google.com). Desnom tipkom miša kliknite na sliku i odaberite opciju Search Google for Image kako biste saznali više o njoj. Pomoću mrežne usluge TinEye (www.tineye.com) možete učitati sliku u digitalnom obliku ili unijeti točan URL pojedine slike kako biste saznali gdje je korištena.

Zvučni zapisi: Kod zvučnih zapisa teško je odrediti je li digitalni zapis koji ste pronašli na internetu autentičan, no pretraga prema nazivu datoteke može vas navesti na pravi trag.

Pri kritičkom vrednovanju video materijala važno je obratiti pozornost na kvalitetu isječka i osobu odgovornu za njegovo učitavanje. Komentari vezani uz dotični video isječak također mogu poslužiti kao dodatni tragovi.

Pristrane informacije – online rizici

U suštini, sve su informacije u određenoj mjeri pristrane. Uvijek vodite računa o tome na koji je način određena informacija pristrana i zbog čega. Slijedi nekoliko primjera:

  • Obmanjujući sadržaj. Lažne vijesti i svjedočanstva mogu se proširiti s društvenih medija na etablirane medije.
  • Viralna zabava. Zabava se stvara iz dva razloga: kao razonoda za primatelja (koji će je proslijediti drugima) te za stjecanje prihoda od oglašavanja.
  • Prikriveno oglašavanje. Uobičajena je praksa oglašavanje zamaskirati u novinarstvo; to se naziva marketingom sadržaja.
  • Lažno poslovanje. Većina osoba koje redovito koriste internet u nekom su se trenutku susrele s nepouzdanim trgovačkim posrednicima i prodavačima.
  • Glasine i klevete. Ako ih se dovoljno puta iznese, laži na koncu mogu biti prihvaćene kao istine. Baš kao i u stvarnom životu, dobro je ostati neutralan u vezi izjava koje ne možete dokazati.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Medija pismenost – abeceda za 21. stoljeće.