Kako nastaje potres?

Ako se baci kamen u vodu, oko mjesta gdje je udario u površinu stvorit će se niz koncentričnih krugova. Udaljavanjem od mjesta udara oni su sve sporiji, rjeđi i slabiji. Isto pravilo vrijedi i za Zemljinu površinu. Jedan poticaj stvorit će niz različitih gibanja koja uzrokuju i potrese.

Zemljina kora je sastavljena od velikih dijelova, ploča, koje plutaju na užarenoj i tekućoj tvari – magmi. Kada se ove ploče zbog svojih vrlo sporih pomicanja dodirnu, oslobodi se poticaj koji uzrokuje potrese. Potrese mogu izazvati i poremećaji izazvani magmatskom aktivnošću.

Hipocentar je točka u unutrašnjosti Zemlje u kojoj se dogodio poremećaj koji izaziva seizmičke valove. Mjesto na površini neposredno iznad hipocentra naziva se epicentar.

Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i samoj građi Zemljine kore.

Potresi s epicentrom na dnu mora izazivaju valove – tsunami koji mogu dosegnuti visinu i do 30 m.

Seizmički valovi su vibracije uzrokovane poremećajima u unutrašnjosti Zemlje, koje se iz hipocentra ili žarišta prenose sve do njene površine. Ako je njihovo titranje usporedno sa smjerom širenja, govori se o longitudinalnim valovima, a ako je titranje okomito na smjer širenja radi se o transverzalnim valovima.

Kad su stijene oko mjesta sudara dovoljno elastične, one ublaže udar i tako spriječe nastajanje potresa. Međutim, ukoliko su posebno krute, udarac ih lomi i nastaje potres.

Čovjek je izumio posebno osjetljive uređaje tzv. seizmografe koji mogu registrirati sve potrese, i one male snage kao i one razorne, te vrstu valova: longitudinalne ili transverzalne.

Seizmograf – pomično pero s protuutegom crta na papirnatoj vrpci titraje koje uređaj registrira. Ukoliko nema vibracija, crta je ravna, a u protivnom pojavljuje se neravna cik-cak crta.

Dijagrami koje registrira seizmograf, imaju skalu vrijednosti prema jačini udara te se na taj način mogu klasificirati potresi. Npr. udar od 2 stupnja MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) skale vrlo je slab, a od 12 stupnjeva katastrofalan, sa strahovitim posljedicama. Poznata je i Richterova skala stupnjevana od 1 do 10.

Danas je moguće predvidjeti samo mjesto potresa, ali ne i vrijeme i jačinu udara. Iz iskustva se može znati da su životinje osjetljivije nego ljudi i da postaju nemirne nekoliko minuta prije svakog potresa. Čovjek se u okviru svojih mogućnosti naučio zaštititi od ovih prirodnih pojava. U trusnim područjima, kao npr. u Japanu, grade se kuće od drva i papira ili u novije vrijeme, suvremenom tehnologijom, od armirana betona, koji posjeduje potrebnu elastičnost.