prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Klima

Svaki dio svijeta ima svoju posebnu klimu – karakterističan dugoročni skup meteoroloških pojava. Klima utječe na zastupljenost biljnih i životinjskih vrsta, baš kao i na to kako ljudi žive – kakve će kuće graditi i kakvu odjeću nositi. Na klimu nekog područja najvažnija su tri faktora – zemljopisna širina (udaljenost od ekvatora), nadmorska visina i udaljenost od mora.

Tropska područja oko ekvatora imaju vruću klimu. Temperatura prema polovima postaje u pravilu ublažavaju i vlaže klimu.

Budući da je Zemlja kugla, Sunce u razne njezine dijelove udara pod različitim kutom. Područja na ekvatoru i u njegovoj blizini imaju vruću klimu, pa je Sunce koncentriranije negoli u blizini polova.

Područja u središtu kontinenata obično imaju mnogo ekstremnije vremenske prilike od priobalnih krajeva te su im svojstvena vruća ljeta i studene zime. Kopno se i zagrijava i hladi brže od velikih vodenih površina, primjerice morskih. Zbog toga krajevi dublje u kopnu doživljavaju ekstremnije temperaturne razlike između ljeta i zime.

Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri određivanju klime su insolacija, temperatura zraka, tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost zraka, padaline, naoblaka i snježni pokrivač, a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora ili modifikatora

Biološka klima je kompleks klimatskih uvjeta koji s drugim čimbenicima neke određene sredine određuju postojanje, razvitak, razmnožavanje i premještanje živih organizama, dok geografska klima predstavlja skup atmosferskih stanja koja vladaju nad određenim dijelom Zemljine površine.

Planinska i priobalna klima

Brdski predjeli imaju hladniju klimu od nizina zato što razrijeđeni zrak na velikoj visini apsorbira manje Sunčeve topline. Visoki vrhunci koji stoje na putu vlažnim vjetrovima osim toga što su i vlažniji od nizinskih predjela. Zbog kišnih oblaka što ih vjetar donosi s mora, priobalna su područja u pravilu vlažnija od krajeva u dubini kopna. More se zagrijava sporije od kopna, ali duže zadržava toplinu. Većina morskih vjetrova što nastaju nad oceanom i pušu prema kopnu donose kišu koja ljeti hladi kopno, ali ga zimi zagrijava zbog čega su priobalne klime u pravilu blage i vlažne.

Klimatski pojasevi

Zemlja ima tri glavna klimatska pojasa – tropski, umjereni i polarni. Oni se pak dalje dijele na uže i svakome je od njih svojstvena neka klima. Klima nekog područja, zajedno s njegovim fizičkim karakteristikama, određuje koje će biljke i životinje u njemu živjeti.

Što je mikroklima?

Kad se klima na nekom uskom području razlikuje od okolne, kažemo da ono ima vlastitu mikroklimu. Kao primjer navedimo grad ili staklenik. Temperatura zraka u gradu može biti i za 6 stupnjeva viša od temperature okolnog područja zato što zgrade i popločane ulice zadržavaju Sunčevu toplinu duže nego raslinje. Povišenju gradske temperature pridonosi i umjetno grijanje zgrada.

Klasifikacija klimatskih zona

Polarna klima i tundra

Polarna klima je hladna i suha, s dugim, mračnim zimama. U tundri (pustopoljini na rubu Arktika) temperature se dižu iznad ledišta tek nekoliko mjeseci godišnje.

Sjeverne šume

Sjeverne (crnogorične) šume leže južnije od tundre, te se protežu najvećim dijelom sjeverne Kanade, Skandinavije i Rusije. Temperature padaju ispod ledišta četiri do šest mjeseci godišnje.

Planine

Na planinama temperatura opada s visinom, pa su mnogi visoki vrhunci uvijek pod snijegom. Planska je klima obično hladnija i vjetrovitija od klime u nizinskim krajevima.

Šume umjerenog pojasa

Umjerena klima donosi topla ljeta i hladne zime, a kiša pada kroz čitavu godinu. Za umjerenu klimu karakteristično je bjelogorično drveće, dakle takvo koje zimi gubi lišće.

Sredozemna

Sredozemnu ili mediteransku klimu nalazimo u krajevima na rubu Sredozemnog mora, ali u Australiji i Kaliforniji. Svojstvena su joj vruća, suha ljeta i hladne, vlažne zime.

Pustinjska

Zemljine su pustinje kroz čitavu suhe i vruće, te obično godišnje prime manje od 250 milimetara kiše. Pustinje često nalazimo u dubini kontinenata, daleko od mora.

Suho stepa

Nalazimo ih u središtu kontinenata gdje dolazi do ekstremnih promjena temperature. Te stepe imaju vruća ljeta, hladne zime i malo kiše, tako da se u njima uspijevaju održati tek malobrojna stabla.

Tropska stepa

Tropske stepe, primjerice afričke savane, leže između tropskih pustinja i tropskih prašuma. Vruće je čitavu godinu, ali se jasno razlikuju sušna i kišna sezona.

Tropska kišna prašuma

Tropske prašume nalazimo u tropskim krajevima uz ekvator. Tu je kroz čitavu godinu toplo i vlažno, a temperatura se drži na otprilike 27 do 28 stupnjeva.