Korištenje metode Obrnute učionice u nastavi – primjer dobre prakse

Osnovna škola Jagode Truhelke u Osijeku već dvije godine sudjeluje u međunarodnom Erasmus+ KA1 projektu Kreativna integracija IKT u obrazovanju: Metoda 3IKT. Projekt je bio prijavljen,  pod vodstvom koordinatorice i školske knjižničarke Irene Bando. Odobren je unutar Agencije za mobilnost i programe Europske Unije.

Okosnica samog projekta podrazumijeva trostruku uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije: za motivaciju za učenje, u procesu stjecanja znanja i kao kreativno sredstvo za prezentiranje znanja. Zbog epidemiološke situacije učitelji i nastavnici bili su prisiljeni poboljšati i razviti digitalne vještine i sposobnosti. Koristili su digitalne alate i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju tijekom provođenja nastave na daljinu.

Nastavnici su oslonjeni na sebe i vlastitu motivaciju u razvoju digitalne pismenosti pohađajući različite webinare i online edukacije. Kako bismo unaprijedili i poboljšali kvalitetnu integraciju IKT-a u nastavni proces, šestero djelatnika, sudionika projekta, pohađalo je stručne seminare u inozemstvu. Tamo su stjecali kompetencije, vještine i znanja o kreativnim metodama uporabe IKT-a. Zatim su ih uspješno integrirali u nastavi i povezivanju međupredmetnih područja.

U ovom radu želim predstaviti svoje iskustvo primjene metode Obrnute učionice (The Flipped Classroom) koju sam upoznala na virtualnoj edukaciji unutar ovog međunarodnog projekta. Obrnuta učionica predstavlja suvremeni pristup učenju i poučavanju. Njezini su začetnici američki nastavnici Jonathan Bergman i Aaron Sams. Oni su obrnutu učionicu predstavili u svojoj knjizi iz 2012. godine “Flip Your Classroom: Reach Every Student in Every Class Every Day”. U obrnutoj se učionici učenje novih sadržaja odvija kod kuće, izvan nastave, na unaprijed pripremljenim, najčešće digitalnim materijalima. Na nastavi stoga ostaje više vremena za aktivan rad učenika, raspravu, uvježbavanje, rješavanje nejasnoća i nedoumica.

Metodu obrnute učionice karakterizira personalizirani pristup. Nastavnik unaprijed priprema i odabire materijale koje učenici pregledavaju i rješavaju kod kuće u vrijeme koje im odgovara. Na taj se način potiče njihova kontrola i odgovornost prema učenju. Dok u klasičnoj učionici učenici dobiju domaću zadaću i zadatke koje rješavaju kod kuće kao nastavak rada na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, ovdje učenici  zadatke rješavaju na nastavi, a nove sadržaje uče kod kuće. Time učitelj na satu može pomoći onim učenicima koji imaju nejasnoće, nedoumice, upite i teže usvajaju nastavne sadržaje. U obrnutoj učionici učenik je na nastavi puno aktivniji. Potiče se suradničko učenje i svi učenici imaju jednake mogućnosti za učenje. Izraženija je uloga učitelja kao voditelja i mentora koji daje kvalitetnu povratnu informaciju učenicima. Za provođenje obrnute učionice potreban je sustav za upravljanje učenjem. U našoj školi to je Google učionica.

Metodu obrnute učionice koristila sam u 5. i 6. razredima na Satima razrednika. Tema je bila Zaustavimo nasilje među vršnjacima. Učenicima sam u Google učionicu napisala upute. Stavila sam poveznicu na Google obrazac u kojem se nalazila gotova videoprezentacija o vršnjačkom nasilju i prezentacija koju sam sama izradila u PowerPointu. Njihov je zadatak bio pogledati materijale i time se pripremiti za radionicu u školi. Upoznali su se s vrstama nasilja, njegovim posljedicama te nenasilnom i asertivnom komunikacijom uz Ja poruke. Kako bih bila sigurna da su svi učenici izvršili zadatak, u obrascu sam postavila nekoliko pitanja na koja su trebali odgovoriti i proslijediti mi odgovore. Svi su učenici sudjelovali, na satu su bili angažirani i bilo je više vremena za aktivan rad samih učenika. Na satu je dakle provedeno više aktivnosti s učenicima, nego na Satima razrednika gdje nisam provodila metodu obrnute učionice.

Zbog znanja koja sam dobila na edukaciji, iskustva u nastavi, kao i zbog pozitivne povratne informacije od učenika, metodu obrnute učionice svakako planiram koristiti u daljnjem pedagoškom radu.