Seminar je okupio stotinjak odgojno-obrazovnih djelatnika iz 21 zemlje, uključujući sudionike iz Europe, Australije, SAD-a i Azije.
Program je bio usmjeren na jačanje uloge škole kao prostora dobrobiti, pripadnosti i aktivnog sudjelovanja učenika u zajednici. Poseban naglasak stavljen je na razvoj mentalnog zdravlja mladih, jačanje socijalno-emocionalnih vještina, inkluziju te osnaživanje učenika za odgovorno i aktivno građanstvo. Seminar je u potpunosti usklađen s ciljevima Erasmus+ programa, koji promiče socijalnu uključenost, jednakost i međukulturalnu suradnju.
Finski obrazovni sustav – jednakost kao temeljna vrijednost
Tijekom prvog dana seminara detaljno smo upoznali strukturu i vrijednosti finskog obrazovnog sustava. U Finskoj je obrazovanje u potpunosti javno financirano i dostupno svoj djeci. Učenici imaju pravo na besplatne udžbenike, školske obroke, zdravstvenu i dentalnu skrb te prijevoz ako žive udaljenije od škole.
Jedna od temeljnih vrijednosti sustava jest jednakost. Škole nisu rangirane, ne biraju učenike i ne natječu se međusobno. Cilj nije stvaranje „najboljih“ škola, nego razvoj potencijala svakog djeteta. Naglasak je na suradnji, povjerenju i profesionalnoj autonomiji učitelja.
Posebno je impresivan pristup ranom i predškolskom odgoju. Igra se smatra središnjom i pedagoški iznimno važnom aktivnošću. Djeca planiraju aktivnosti, uče kroz istraživanje i razvijaju socijalne vještine poput dijeljenja, pregovaranja i izražavanja emocija. Akademski pritisak prije polaska u školu minimalan je – fokus je na cjelovitom razvoju, emocionalnoj sigurnosti i unutarnjoj motivaciji za učenjem.
Od 2025. godine na nacionalnoj razini na snagu je stupila zabrana korištenja mobilnih telefona tijekom nastave, s ciljem dodatnog unaprjeđenja koncentracije učenika te očuvanja kvalitete i učinkovitosti nastavnog procesa.
Posjet školama – dobrobit u praksi
Posebno vrijedno iskustvo bili su posjeti osnovnoj školi Vaaranlammen koulu (1.–6. razred) i sveobuhvatnoj školi Ylikylä (1.–9. razred). U obje škole jasno je vidljivo da je dobrobit učenika prioritet.
Razredi broje između 20 i 24 učenika, a snažno je razvijen sustav podrške. Učenici s teškoćama većinom su uključeni u redovne razrede, uz dodatnu stručnu pomoć. U školama su dostupni medicinska sestra, psiholog i socijalni radnik, a posebna se pažnja posvećuje prevenciji vršnjačkog nasilja kroz strukturirane antibullying programe i restorativni pristup rješavanju sukoba.
Učenici aktivno sudjeluju u donošenju odluka putem vijeća učenika, a škole redovito organiziraju susrete s roditeljima kako bi zajednički pratili razvoj i napredak djece. Ravnoteža između školskih obveza, slobodnog vremena i odmora smatra se ključnom za očuvanje mentalnog zdravlja.
U Ylikylä školi posebno su nas dojmile suvremeno opremljene učionice, naglasak na praktičnim predmetima, robotici i digitalnim alatima te kultura međusobnog poštovanja. Školu su nam predstavile učenice devetog razreda, čime se jasno pokazuje povjerenje koje se pruža mladima.
Pedagogija nade – škola koja osnažuje
Jedno od najinspirativnijih predavanja bilo je usmjereno na koncept „pedagogije nade“. Ovaj pristup polazi od uvjerenja da svako dijete ima potencijal za rast, bez obzira na životne okolnosti.
Naglasak je na prepoznavanju i razvijanju snaga učenika, jačanju otpornosti, stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja te poticanju osjećaja pripadnosti. Umjesto fokusiranja na nedostatke, potiče se pogled na mogućnosti i napredak.
Predstavljeni su i primjeri dobre prakse poput vršnjačke medijacije, participativnog odlučivanja te projekata održivosti u kojima učenici preuzimaju aktivnu ulogu. Škola se promatra kao zajednica u kojoj učenici uče demokraciju kroz stvarno iskustvo sudjelovanja.
Učenje kroz prirodu i održivost
Posjet Znanstvenom centru Pilke dodatno je naglasio važnost održivosti u finskom društvu. Kroz interaktivne aktivnosti promišljali smo o ravnoteži između ekoloških, ekonomskih, društvenih i kulturnih aspekata razvoja.
U Finskoj je šuma mnogo više od prirodnog resursa – ona je prostor učenja, identiteta i zajedništva. Učenje na otvorenom i iskustveno učenje duboko su integrirani u obrazovni sustav.
Profesionalna inspiracija i prijenos u praksu
Sudjelovanje na seminaru potaknulo me na razvoj konkretnog programa pod nazivom „Pripadam – prirodi, razredu, zajednici“, usmjerenog na učenike trećih razreda. Program će naglasak staviti na socioemocionalno učenje, razvoj životnih vještina, otpornost i učenje na otvorenom.
Planirana je suradnja s lokalnim partnerima kroz inicijativu „Škola u šumi, šuma u školi“, kao i provedba radionica „Osnove konjaništva“ u suradnji s Udrugom Mogu. Aktivnosti će učenicima omogućiti povezivanje teorijskog znanja sa stvarnim iskustvom, uz razvoj odgovornosti, samopouzdanja i međusobnog poštovanja.
Osobno iskustvo – Laponija kao inspiracija
Boravak u Laponiji bio je i snažno osobno iskustvo. Ekstremne temperature, snježni krajolici i arktička atmosfera dodatno su naglasili posebnost ove mobilnosti. Posjet muzeju Arktikum pružio je uvid u povijest i kulturu Arktika, a susret s polarnom svjetlošću ostao je nezaboravan doživljaj.
Zaključak
Seminar LIFE2026 potvrdio je koliko je važno graditi školu kao prostor sigurnosti, pripadnosti i nade. Finski obrazovni sustav pokazuje da kvaliteta ne proizlazi iz natjecanja i pritiska, nego iz povjerenja, ravnoteže i brige za cjeloviti razvoj djeteta.
Stečena znanja planiram pretočiti u održive i poticajne prakse u našoj školi, s ciljem jačanja mentalnog zdravlja, otpornosti i osjećaja pripadnosti naših učenika.
Škola može biti mjesto gdje se ne uči samo o budućnosti – nego se budućnost aktivno gradi.
