Tijekom trajanja pandemije COVID-19 dok se bilježe ozbiljne ekonomske, socijalne i psihološke posljedice, muzeji su se istaknuli kao sigurne institucije, tzv. safe zones, koje imaju kreativni potencijal i mogućnost osmišljavanja načina kako doprinijeti oporavku i aktivno voditi promjene u društvu.U Hrvatskoj je stanje dodatno pogoršano potresima koji su pogodili Zagreb u ožujku 2020., te Sisačko-moslavačku županiju u prosincu 2020. Devastirani su gradovi i naselja kao i brojna nacionalna i lokalna baština, povijesne zgrade i pokretna kulturna dobra, uključujući zbirke i inventare muzeja te sakralna baština.
Postavlja se pitanje koliko muzeji mogu u ovako zahtjevnim vremenima doprinijeti svojim zajednicama? ICOM-ova tema “Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje” naznačuje promjene u radu suvremenog muzeja. Muzej uz tradicionalne svoje aktivnosti sabiranja, čuvanja i tumačenja naslijeđa postaje interdisciplinarno, intermedijalno polifono mjesto za interakciju s korisnicima i zajednicom. Njegova misija uključuje i aktivan „doprinos ljudskom dostojanstvu i socijalnoj pravednosti, globalnoj jednakosti i planetarnom blagostanju“.
ICOM predloženom temom manifestacije poziva međunarodnu muzejsku zajednicu na promišljanje i kreiranje novih poslovnih modela i rješenja kojima će podržati kreativnu ekonomiju, odnosno da isprobaju eksperimentalne i nove hibridne modele kulturnoga djelovanja. Upućen je i poziv da kroz društveni angažman i racionalno korištenje resursa odgovore na socijalne, ekonomske i klimatske izazove današnjice.
Posljedice pridržavanja mjera socijalne distance na neko vrijeme prekinule su poslovnu suradnju s ranijim dionicima koju treba obnoviti. Uspješan razvojni program zahtijeva uključivanje partnerstva na različitim razinama (lokalna, regionalna, nacionalna, globalna).
Preporučuje se osnaživanje suradnje s institucijama koje dovode posjetitelje (obrazovne institucije, turistički uredi, agencije u lokalnoj zajednici), institucijama i drugim dionicima radi produkcije zajedničkih projekata (muzeji, knjižnice, arhivi, kazališta, obrazovne institucije, tvrtke, udruge te osobe), organizacijama civilnoga društva (participativno upravljanje) i kreativnim sektorom.
Sastavni dio kampanje obilježavanja MDM-a podrška je UN-ovim ciljevima održivog razvoja, tzv. The Sustainable Development Goals. Naglasak je stavljen na kvalitetnu edukaciju dostupnu svima, pravo na dostojanstveni rad i materijalnu sigurnost, socijalni dijalog, slobodu izražavanja, promicanje održivog i uključivog gospodarskog rasta gradova i zajednica, te donošenje hitnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena.
Provođenje digitalizacije muzejskih fundusa – od teksta, preko audio i video zapisa, sve do trodimenzionalnih objekata pokazala se presudnom u komunikaciji s posjetiteljima tijekom lockdowna. Distribuiranje muzejskih sadržaja kroz nove komunikacijske kanale – npr. uz pomoć društvenih mreža, pokazala se jako uspješnom, što potvrđuje i ICOM koji je uz Međunarodni dan muzeja zabilježio više od 83 000 000 korisnika.
Ovo je prilika da se iskoriste brojne mogućnosti suvremenih informacijskih tehnologija za kreiranje virtualnih izložbi i predavanja, interaktivnih edukativnih sadržaja koji će poticati na učenje kroz zabavu, te prezentiranje baštine kroz pričanje priča, tzv. storytelling. U doba globalne pandemije muzeji mogu svojim korisnicima pružiti sigurno mjesto, zonu ugode i alternativno inspirativno okruženje za učenje i doživljavanje.
