Što je sagorijevanje i zašto pogađa baš nastavnike?
Pojam burnout, odnosno sagorijevanje, u znanstveni je diskurs uveo Herbert Freudenberger, opisujući ga kao stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje proizlazi iz dugotrajnog stresa i stalnog osjećaja preopterećenosti. Iako sagorijevanje može pogoditi bilo koga, posebno su mu sklone profesije koje zahtijevaju visoku razinu osobne uključenosti i predanosti – poput zdravstva, socijalnog rada i, naravno, obrazovanja. Nastavnici su danas istovremeno mentori, psiholozi, administratori i animatori, a često sve to s ograničenim resursima. Nastavnički rad ne prestaje zvonom već se nastavlja u tišini večernjih sati, među ispravljenim testovima, pripremama za sutrašnje lekcije, sastancima i planiranjima, dok u pozadini tinja emotivni teret, neprimjetan izvana, ali itekako prisutan i stvaran onome tko ga svakodnevno nosi.
Kako znati da se sagorijevanje događa?
Prema stručnjaku za obrazovanje i mentalno zdravlje nastavnika Kevinu Leichtmanu, sagorijevanje se kod nastavnika razvija postupno kroz četiri razine, počevši od entuzijastičnog preopterećenja pa sve do potpune iscrpljenosti. Na početku se nastavnik osjeća strastveno, no istovremeno preopterećeno – voli svoj posao, ali osjeća da se stalno vrti u krug, bez vremena za sebe. Kako se stanje pogoršava, entuzijazam postupno ustupa mjesto razočaranju; sve se češće javlja osjećaj frustracije pri suočavanju s novim zadacima. U trećoj fazi prevladava cinizam i iscrpljenost – rad više ne donosi zadovoljstvo, a sve što se događa u školi počinje djelovati besmisleno i zamorno. Na kraju, u najtežoj fazi, dolazi do emocionalnog kolapsa, čestih izostanaka, narušenog zdravlja i sve jače želje za napuštanjem nastavničke profesije. [1] Ono što je važno zapamtiti jest da sagorijevanje nije znak slabosti, već jasan signal da je vrijeme za promjenu.
Može li se sagorijevanje spriječiti ili barem ublažiti?
Dobra vijest za sve nastavnike koji osjećaju da im je svakodnevni stres sve teži – sagorijevanje se doista može spriječiti ili barem ublažiti. Rješenje leži u nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih navika koje su potkrijepljene i istraživanjima. Prije svega, važno je postaviti jasne granice – odrediti kada radni dan završava, isključiti notifikacije i podsjetiti se da vikend nije luksuz, već pravo. Tijekom dana mogu pomoći i kratke mikro-pauze: nekoliko minuta tišine, svjesnog disanja ili omiljene glazbe mogu učiniti čuda za um i tijelo. Važno je i povremeno se prisjetiti zašto ste uopće odlučili postati nastavnik – možda kroz kratku bilješku ili podsjećanje na neko zahvalno lice iz razreda. Sagorijevanje se često osjeća kao usamljenost, stoga je od neprocjenjive važnosti razgovarati s kolegama, podijeliti teret (ili barem kavu).[2] I naposljetku, ne zaboravite na ono što puni vašu osobnu bateriju – hobiji, kreativni izražaji ili aktivnosti koje nemaju veze sa školom mogu ponovno probuditi osjećaj kontrole i zadovoljstva.
Otpornost počinje brigom o sebi
Ako vam se svakodnevni stres čini sve težim, a motivacija povremeno blijedi, vrijedi se podsjetiti da sagorijevanje nije znak slabosti, već prirodan odgovor na dugotrajno opterećenje. Nastavnička profesija nosi visoku razinu odgovornosti i kontinuiranih očekivanja, a pritom rijetko ostavlja dovoljno prostora za osobni oporavak i ravnotežu. Upravo je stoga važno prepoznati vlastite granice i dopustiti si predah – ne kao iznimku, već kao nužan dio profesionalnog opstanka. Očuvanje mentalne prisutnosti i emocionalne stabilnosti nije luksuz niti dodatak nastavničkoj praksi, nego njezin temelj. Otpornost se ne gradi snagom izgaranja, već sposobnošću da prepoznamo kada stati, kada se obnoviti i kako održati ravnotežu između predanosti radu i brige o sebi.
[1] Leichtman, K. (2022). How Burned Out Are You? A Scale For Teachers. https://www.edutopia.org/article/how-burned-out-are-you-scale-teachers (pristupljeno 21.6.2025.)
[2] University of San Diego. Professional and Continuing Education. 15 Ways to Prevent Teacher Burnout [+ FAQs]. https://pce.sandiego.edu/15-ways-to-prevent-teacher-burnout-faqs/ (pristupljeno 21.6.2025.)
