Nisu svi novinarski tekstovi i prilozi jednaki. Razlikuju se po duljini, po formi, po obliku… To je zato što ima više novinarskih vrsta, odnosno postoji više oblika novinarskog izražavanja.
Pozor! Novinarske vrste nisu isto što i vrste novinarstva, koje se vežu na razne podjele novinarstva. No ovdje govorimo o novinarskim vrstama, odnosno oblicima koje novinari produciraju i tako informiraju javnost.
Tiskano, radijsko, televizijsko i internetsko novinarstvo razlikuju se po mnogim specifičnostima, no neke novinarske vrste i oblici karakteristični su za sve. Nabrojat ćemo sada najpoznatije:
VIJEST je osnovna novinarska vrsta kojom se kratko i jasno izvještava o nekom događaju, pojavi, osobi… Kaže se da neki događaj postane vijest kada se informacija o njemu objavi u nekom od medija. Vijest, ako je dobro oblikovana, odgovara na šest glavnih pitanja koje kolokvijalno zovemo “5W+H” zato što na engleskom počinju slovima W i H – tko (who), što (what), gdje (where), kada (when), zašto (why) + kako (how). Treba istaknuti kako je vijest novinarska vrsta koja je gotovo jednaka na televiziji, radiju, internetu te u novinama. Kaže se da svaki novinar mora svladati pisanje vijesti prije bilo kojeg drugog novinarskog oblika.
Ovdje treba skrenuti pozornost na to da se na televiziji i radiju vijestima kolokvijalno nazivaju i dnevne informativne emisije općenito. Stoga se zna reći da netko gleda ili sluša vijesti, no pritom se misli na cijelu emisiju u sklopu koje se emitiraju važne informacije obrađene kroz različite novinarske oblike, a ne samo vijesti.
IZVJEŠTAJ je opširniji od vijesti te se u njemu uvijek detaljnije odgovara na jedno ili više osnovnih pitanja. U izvještaju se može, primjerice, detaljnije opisati kako se neki događaj dogodio ili se može više prostora i vremena posvetiti sudionicima događaja te dati detaljniji odgovor na pitanje tko su oni.
REPORTAŽA se ubraja u najzahtjevnije i najopsežnije novinarske vrste. Karakterizira je vrstan stil pisanja, a može sadržavati i dojmove novinara s terena, ali bez komentara. Za reportažu su jako važne izjave, detaljni opisi, izgradnja priče, kao i kvalitetne fotografije (u tisku) ili video materijali (na televiziji)… Leksikon radija i televizije opisuje reportažu u pisanom mediju kao žanr smješten između novinarstva i književnosti, a u TV novinarstvu između izvještaja i dokumentarnoga filma.
INTERVJU je zapravo razgovor s nekom osobom. Može biti kraći te se sastojati od svega nekoliko pitanja ili može biti riječ o dugom razgovoru. Važno je da sugovornik bude relevantan i zanimljiv, a novinar mora biti pripremljen za razgovor o temi te postavljati smislena pitanja.
KOMENTAR je novinarski oblik u kojem novinar jasno izražava svoje mišljenje te komentira neki događaj, pojavu, osobu… Komentari moraju biti jasno naznačeni kao takvi jer inače bilo kakvo subjektivno mišljenje novinara nije poželjno. Također, umjesto da je autor komentara novinar ili urednik, često se angažiraju gosti komentatori.
Vježba: Vijest
Prisjetimo se da je vijest osnovna novinarska forma. U manjim grupama ili individualno napravite pregled najvažnijih vijesti toga tjedna u razredu, i to u audio ili videoformatu. Odaberite hoćete li snimiti samo zvuk, kao da snimate radijski oblik, ili ćete se odlučiti za kombinaciju tona i zvuka, što je karakteristično za televizijski format. Imajte na umu da će vijesti u svakom slučaju biti slične – sažete, jasne i točne. Idealna vijest ima svega nekoliko rečenica, i to kratkih – kako bi bile jasne dok se čitaju. Neka svatko u grupi napiše jednu vijest, potom ih poredajte logičnim redoslijedom te odaberite jednu osobu koja će ih sve pročitati dok je drugi snimaju. Ako tijekom snimanja primijetite da nešto može biti bolje, vratite se na tekst, ispravite ga i ponovno snimite.
Vježba: Što (ni)je komentar?
U poglavlju koje definira različite novinarske vrste govorilo se i o komentaru, obliku u kojem novinar jasno izražava svoje mišljenje te komentira neki događaj, pojavu, osobu… Važno je shvatiti da se novinarski izraz potpuno razlikuje prilikom pisanja vijesti i prilikom pisanja komentara te da komentari uvijek moraju biti jasno naznačeni kao takvi jer inače bilo kakvo subjektivno mišljenje novinara nije poželjno. Također, važno je reći da nije dovoljno da u nekom komentaru novinar samo iznese svoje mišljenje na temelju toga što prati određeno područje. Svaki iznesen stav u komentaru mora biti jasno argumentiran i potkrijepljen činjenicama. Nije, dakle, dovoljno reći “to je tako zašto što ja tako mislim i kažem”, nego treba svoje stavove povezati s činjenicama. Kada novinar dobije priliku da komentira, to ne znači da je dobio priliku neargumentirano napadati ili prozivati. A sada je vrijeme da se i vi sami okušate u pisanju komentara. Izaberite jednu vijest iz prethodne vježbe s vijestima te napišite svoj komentar na nju – argumentirano, činjenično i jasno!
Vježba: Pisani intervju
Vrijeme je za jedan složeniji oblik, ovoga puta u pisanom obliku! Podijelite se u parove i dodijelite si uloge – prvo neka jedno od vas bude novinar, a potom zamijenite uloge. Intervjuirajte svog/ju kolegu/icu i onda napišite intervju! Evo i nekoliko savjeta:
- Intervju može biti tematski kada je u fokusu samo jedna tema ili nekoliko povezanih tema, a može biti i općenit.
- Prije intervjua obavite uvodni razgovor kako biste upoznali svog sugovornika i kako biste mogli pripremiti pitanja.
- Napišite pitanja koja vas zanimaju, ali tijekom intervjua ih se ne morate striktno držati. Primjerice, ako tijekom razgovora zamijetite nešto zanimljivo, ubacite dodatno pitanje, ne držite se papira!
- Ako sugovornik odgovori na pitanje i prije nego što ste ga postavili, ne morate ga ponoviti i više puta pitati isto. Zato treba pozorno slušati sugovornika kako ga ne biste pitali nešto na što je već odgovorio.
- Kada pišete intervju, označite točno što su pitanja, a što odgovori. Također, intervju uvijek ima i mali uvod od nekoliko rečenica, u kojem možete objasniti tko je vaš sugovornik i zašto je zanimljiv za intervjuiranje.
- Kada pišete intervju, ne morate od riječi do riječi ponavljati razgovor. Dijelove koji se ponavljaju ili one za koje smatrate da nisu zanimljivi možete izbaciti. Također, možete promijeniti redoslijed pitanja, a tekst treba gramatički i stilski urediti.
S kime biste još mogli napraviti intervju osim s kolegom iz razreda? Dajte prijedloge!
Tekst je prenesen s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
