Tekst na talijanskome i hrvatskome jeziku bio je složen dvostupačno. Uređivali su ga B. Benincasa, I. Kreljanović i N. Budrović, a za hrvatske prijevode zaslužni su franjevac Paško Jukić i dominikanac Nikola Dominik Budrović.
U povijesti hrvatskoga novinstva Kraljski Dalmatin ostaje zapamćen i po tome što je na njegovim stranicama objavljena prva novinska vijest na hrvatskome jeziku, prva novinska recenzija jedne knjige, a novinarsku djelatnost na svojem jeziku ostavio je prvi hrvatski novinar Nikola Dominik Budrović.
S razdobljem Napoleonove vlasti početkom XIX. stoljeća u hrvatske krajeve dolaze slobodoumne građanske i nacionalne ideje te s time u svezi pomaci u uporabi hrvatskoga jezika. Zahvaljujući podatku što je izlazio i na hrvatskome, Kraljski Dalmatin bio je čitan u većinskome hrvatskom pučanstvu u pokrajini te se njegovo izlaženje može smatrati početkom hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji.
U Kraljskome Dalmatinu bili su zastupljeni članci s temama iz brojnih područja, obuhvaćajući demografiju, gospodarstvo, politiku, pravo, zakonodavstvo, povijesne znanosti, religiju, kulturnu povijest, odgoj i naobrazbu, zdravstvo, socijalnu skrb, vojne znanosti, obrtništvo, poljodjelstvo, šumarstvo, promet, trgovinu itd. te se s pravom može zaključiti da je prosvjetiteljska vrijednost novina u jadranskoj Hrvatskoj početkom XIX. stoljeća iznimno velika.
Godine 2006., u povodu 200. obljetnice Kraljskoga Dalmatina, započet je projekt petosveščanoga izdanja pretiska Kraljskoga Dalmatina u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Erasmus naklade i Sveučilišta u Zadru. Izlaskom zadnje knjige o Kraljskome Dalmatinu projekt je završen 2011. godine.
Pretiskom Kraljskoga Dalmatina prve hrvatske novine postale su pristupačne svakomu zainteresiranu čitatelju, čime je taj kulturološki podatak postao dio javne svijesti i znanja.
Komplet izvornika čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a svi digitalizirani brojevi novina dostupni su na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu.
