Središnja tema ovogodišnjeg Festivala bila je interpretacija kulturne baštine kao oblika očuvanja i približavanja baštine javnosti. Ostale teme Festivala odnosile su se na digitalizaciju, autorsko pravo i digitalne kulturne proizvode, s osobitim naglaskom na virtualne izložbe i mobilne aplikacije. Predstavljeni su i rezultati istraživanja stanja digitalizacije kulturne baštine, nekoliko suradničkih projekata, ali i zanimljiva istraživanja iz područja označivanja i obrade teksta te primjene programa za optičko prepoznavanje znakova (Optical Character Recognition – OCR) u digitalizaciji građe. U dva dana programa Festivala održano je 25 izlaganja i predstavljeno osam posterskih izlaganja stručnjaka iz cijele Hrvatske.
Na Festivalu predstavljen je i Nacionalni plan digitalizacije kulturne baštine 2025. Ministarstva kulture Republike Hrvatske koji donosi okvir za provedbu programa digitalizacije građe i razvoj infrastrukture. Predstavljeno je i nekoliko zanimljivih virtualnih izložbi, Marko Marulić, Vizualiziranje nacionalnog: skjavonske/ilirske bratovštine i kolegiji u Italiji u zbirkama NSK, Nikola Andrić – Parižanin s Vuke, Narodna tiskarnica Ljudevita Gaja, Hrvatska glagoljica, Šetnja Bjelovarom, a uz mobilnu aplikaciju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Pozdrav s Krke, predstavljen je i plan izrade mobilne aplikacije kojom bi se široj javnosti približio arheološki lokalitet Tilurij i Muzej triljskog kraja.
Ovogodišnji Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata okupio je više od 140 predstavnika arhivske, knjižnične i muzejske zajednice te sve zainteresirane za digitalizaciju baštine. Organizacijom Festivala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu promiče digitalizaciju kao sredstvo osiguranja široke dostupnosti kulturne i znanstvene baštine, stjecanja novog znanja, istraživanja, obogaćivanja kulturnog identiteta i njegovog raznolikog izražavanja, poticanja kulturnog turizma, kao i povezivanja i inovativnog korištenja suvremenih tehnologija u kulturi, znanosti i obrazovanju.
