Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenoga. To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Dan koji nas potiče na snošljivost prema drugima. Generalna Skupština Ujedinjenih naroda je 1996. godine pozvala zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu s Deklaracijom o principima tolerancije koja je potpisana od strane članica 16.11.1995. godine.
Aktivno posredovanje gledanja audiovizualnih sadržaja podrazumijeva različite aktivnosti u kojima roditelji s djecom razgovaraju o sadržajima koje će gledati i zašto, odnosno o sadržajima koji nisu primjereni za gledanje i zašto te o sadržajima koje su gledali i kako su ih razumjeli. Pritom je važno da roditelji budu vodiči djeci kroz programske sadržaje, tumače ih i interpretiraju, pojašnjavaju i o njima raspravljaju i daju mišljenja.
U sklopu obilježavanja Nacionalnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama učenici 4. razreda Gimnazije Karlovac sudjelovali su u dvosatnoj radionici koju su vodile prof. Glorija Mavrinac iz Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci i Maja Sokač iz Gimnazije Karlovac.
Jane Elliott, nekadašnja osnovnoškolska učiteljica u Iowi, 1968. godine provela je eksperiment u svom razredu „trećaša“, koji se do danas smatra jednako kontroverznim koliko i značajnim. Potaknuta ubojstvom Martina Luthera Kinga Jr., diskriminirajućim izjavama novinara prilikom izvještavanja o tom događaju, te općom nezainteresiranošću ostatka školskog osoblja za isti događaj, osmislila je kako se, barem u vlastitom razredu, boriti s rasizmom.
Učenici zagrebačke Industrijske strojarske škole (ISŠ) obilježili su Međunarodni dan tolerancije korištenjem interaktivne e-knjige “Povezivanje praktične nastave s temama tolerancije i prevencije nasilja”.
U odgovoru na zbivanja povezana sa smrću američkog građanina Georgea Floyda, Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) 5. lipnja 2020. godine na svojim mrežnim stranicama objavio je izjavu predsjednice IFLA-e Christine Mackenzie i IFLA-inog glavnog tajnika Geralda Leitnera o suprotstavljanju knjižnica svim oblicima rasizma.
Govor mržnje teško je definirati, a često se uspoređuje, pa čak i jednim dijelom izjednačuje s klevetom i/ili uvredom. No, u raspravama se najčešće spominje Preporuka Vijeća Europe koja govor mržnje definira kao “sve oblike izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla” (Rokša-Zubčević, Bender, Vojvodić, 2017: 10).
“Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.” – tako počinje 1. članak Opće deklaracije o ljudskim pravima.