Krajem siječnja i početkom veljače 2025. godine učenici Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić“ Gunja, pod vodstvom učiteljice Tamare Gutić Filipović, organizirali su „Dramski tjedan“ nastave hrvatskoga jezika.

Krajem siječnja i početkom veljače 2025. godine učenici Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić“ Gunja, pod vodstvom učiteljice Tamare Gutić Filipović, organizirali su „Dramski tjedan“ nastave hrvatskoga jezika.
Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, rođen je 26. listopada 1854. godine u Gredicama kod Zaboka, u uglednoj zagorskoj plemenitaškoj obitelji. Proživio je tamo veći dio života, a rodni mu je kraj bio stalno stvaralačko nadahnuće.
U utorak, 21. siječnja 2025. godine u Knjižnici Sesvete u 17.30 sati održat će se književni susret s književnicom Sanjom Pilić.
Na Europskome trgu od 18. siječnja do 2. veljače 2025. godine održava se gostujuća izložba pod nazivom “Marko Marulić i Split – zajedničkih 500 godina” koju organizira Muzej grada Splita u povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića.
Dobriša Cesarić već nas je odavno napustio, ali njegova poezija i danas živi među nama te time potvrđuje da nas pjesnikov duh nikada nije napustio. Lirika Dobriše Cesarića, jednoga od najznačajnijih hrvatskih pjesnika, rasla je tiho i postupno, a imala je iza sebe S. S. Kranjčevića, A. G. Matoša, V. Vidrića, A. B. Šimića, dok su joj suputnici bili pjesnici Miroslav Krleža i Tin Ujević.
Na popisu dvanaest najboljih knjiga prijevodne književnosti u svijetu za 2024. kultnog časopisa The Paris Review našle su se i dvije iz Hrvatske prevedene u SAD-u; ‘Brnjica za vještice’ Dubravke Ugrešić i ‘Proslava’ Damira Karakaša.
Posljednje događanje u ovoj slavljeničkoj, 150. obljetnici rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, predstavljanje je osmog sveska Sabranih djela Ivana Brlić-Mažuranić u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu.
Junačina Mijat Tomić, Katarina Kosača i Sveti Juraj, samo su neki od povijesnih likova koje je poznati hrvatski književnik Dubravko Horvatić, kojega se prisjećamo uz obljetnicu rođenja, oživio u svojim pripovijetkama i romanima s povijesnom tematikom.
Hrvatski književnik Vjekoslav Majer rodio se u Zagrebu 27. travnja 1900. godine. Godine 1928. odlazi iz Zagreba, da bi ga, kao i Antun Gustav Matoš, u tuđini još jače zavolio. Boravio je u Beču i pobliže upoznao moderne književne pojave u umjetničkome životu Europe. Godine 1937. vraća se na svoj Grič.
Projekt “Lektira bez papira” inovativna je inicijativa usmjerena na približavanje književnosti učenicima na suvremen, kreativan i održiv način. Kroz različite aktivnosti, poput interpretacije priča, radionica recikliranja i kreativnog izražavanja, učenici razvijaju maštu, motoričke vještine i ekološku svijest. Ovaj projekt povezuje čitanje s praktičnim iskustvima, čineći učenje zabavnim i inspirativnim, a istovremeno promiče ljubav prema knjigama i očuvanje njihovih vrijednosti.