U ljudskome tijelu ugrađen je izuzetno fin i složen mehanizam koji nam omogućava kretanje, uspravno držanje, saginjanje, upotrebu ruku i nogu, pomicanje glave, otvaranje i zatvaranje čeljusti. Taj mehanizam naziva se sustav pokretačkih organa, a u njemu je posebice važan kostur ili skelet (grčki skeletos). Sačinjavaju ga brojne kosti, od onih velikih do najsitinijih i najosjetljivijih.
Newtonovi zakoni gibanja i gravitacije položili su stabilan temelj fizici, a izvan svijeta subatomskih čestica i brzina bliskih svjetlosti vrijede i danas. Antičke predodžbe o gibanju sažeo je Aristotel (394. – 322. pr. Kr.) u svojoj Fizici. On je sva opažena gibanja podijelio na prirodna i prisilna. Prirodno se gibanje – primjerice kružno gibanje nebeskih tijela i slobodni pad – odvija bez ljudskog uplitanja.