Svjetski dan oceana, koji se obilježava 8. lipnja, pruža iznimnu priliku za razvijanje ekološke svijesti kod učenika osnovnoškolske dobi. U sklopu nastave prirode u 6. razredu, provedene su integrirane aktivnosti koje su obuhvatile znanstveni, kreativni, digitalni i emocionalni pristup temi onečišćenja mora.
Ujedinjeni Narodi proglasili su 8. lipnja Svjetskim danom oceana kao priliku da se svake godine prisjetimo važnosti oceana i njegovih stanovnika te upozorimo na razaranje i pustošenje morskih prostranstava od strane čovjeka.
Priroda nas nikada ne prestaje iznenađivati. Obale oceana na kojima se s vremena na vrijeme stvaraju cappuccino valovi vrlo je rijetka pojava.
Iako su po svom postanku kopnene životinje, dupini se diče elegancijom i snagom riba, a stekli su i čitav niz prilagodbi koje im olakšavaju pronalaženje i proganjanje plijena u vodi. Dupini su čuda evolucije. Tijelo dupina izgrađeno je na istim principima kao i tijelo ostalih sisavaca, pa i ljudi. Ipak ih je, nakon 50 milijuna godina prilagođavanja novom životnom prostoru, gotovo nemoguće razlikovati od riba kojima se hrane.
Našu pretposljednju potragu za čudima i znamenitostima koje su izradili ljudi širom svijeta nastavljamo u dalekoj Australiji. Na ovom putovanju prvo ćemo se upoznati sa zgradom Sydneyske Opere koju s pravom danas mnogi smatraju jednom od najljepših građevina 20. stoljeća. Nakon Sydneyske Opere slijedi predstavljanje Velike oceanske ceste (eng. The Great Ocean Road) – jedne od najimpresivnijih cesta na svijetu – koja iza svakog zavoja putniku otkriva zadivljujuće prirodne pejzaže jugoistočne australske obale. Pozivamo vas da nam se pridružite i na ovom putovanju širom svijeta!
Gibanje oceana uzrokuju razne sile. One su povezane s okretanjem Zemlje, vjetrovima, Sunčevom i Mjesečevom gravitacijom, podzemnim potresima pa i nejednoličnim zagrijavanjem Zemlje Sunčevim zrakama, zbog čega su neki dijelovi oceana topliji a drugi hladniji. Najuočljivija pojava kod mora je njegovo neprekidno gibanje. Valovi se stalno valjaju i udaraju u obalu. U najvećem dijelu svijeta morska plima i oseka izmjenjuju se u pravilu dvaput dnevno.