Mjesec je poslije Sunca najsvjetlija pojava na nebeskom svodu, a ujedno nam je i najbliže nebesko tijelo – od Zemlje udaljeno 384.000 kilometara. To, dakako, ne znači da je uvijek na istoj udaljenosti. Kao što Zemlja i drugi planeti Sunčeva sustava obilaze oko Sunca, tako Mjesec obilazi oko Zemlje.
Putovanje kroz vrijeme, novi svjetovi između zvijezda, promjene same naravi ljudskog postojanja – sve su to motivi kojima se zabavlja znanstvena fantastika. Iako tek stoljeće stara, znanstvena je fantastika stekla brojnu i odanu publiku. Veći dio tradicionalne umjetnosti svijet slika onakvim kakav on jest ili kakav je bio. Likovi i događaji mogu biti izmišljeni, ali ambijent u koji je priča smještan sliči stvarnom svijetu i uvažava prirodne zakone i ono što je stvarno moguće.
Filmska glazba često ostavlja izrazito jak dojam na svoju publiku. Filmski redatelji odvuijek su toga bili svjesni. Ona nije rođena na filmu već u svijetu opere, glazbenog teatra i vodvilja. Korijene filmske glazbe možemo naći još u dramama iz stare Grčke kao prijelazne forme između drame i prvobitne opere gdje govorena riječ dolazi u pratnji glazbe.
Filmska glazba često ostavlja izrazito jak dojam na svoju publiku. Filmski redatelji odvuijek su toga bili svjesni. Ona nije rođena na filmu već u svijetu opere, glazbenog teatra i vodvilja. Korijene filmske glazbe možemo naći još u dramama iz stare Grčke kao prijelazne forme između drame i prvobitne opere gdje govorena riječ dolazi u pratnji glazbe.
Poklade su razdoblje između Nove godine i uskrsnoga posta u kojem se ljudi prerušavaju i maskiraju. Tada su dopuštene svakovrsne ludorije i neobična ponašanja. U većini hrvatskih krajeva pokladno ludovanje traje više dana, ponekad i tjedana, a završava obrednim spaljivanjem, vješanjem ili utapanjem pokladne lutke. Lutka simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine. S njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje.
Žabe, daždevnjaci i vodenjaci svi su redom vodozemci (Amphibia), to jest maleni kralješnjaci uglavnom vlažne kože. Hrvatsko ime “vodozemac“ govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da „žive dvostrukim životom“, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.
Klokani i njihovi bliski rođaci valabiji žive samo u Australiji, Tasmaniji i Novoj Gvineji. Veće vrste svrstavamo u istu ekološku skupinu s drugim životinjama koje brste i žive u drugim dijelovima svijeta: antilopama, govedima, bizonima i jelenima. Zbog njihova izgleda, klokane je nemoguće zamijeniti s nekom drugom životinjom.
I dok se plima i oseka kreću gore-dolje, morski se valovi razbijaju o obalu i povlače. Veće valove uzrokuju vjetrovi, koji pušu diljem svijeta. Razarački su pak valovi posljedica uragana i drugih olujnih vjetrova, koji nemilice šibaju morsku površinu. Najsnažniji razarački valovi uzrokovani su podmorskim potresima. Japanski naziv za val koji nastaje uslijed potresa je tsunami. Ako tsunami pogodi plitku vodu blizu obale, nastaje val visok i do 25 metara, koji kad udari o kopno uzrokuje štetu katastrofalnih razmjera.
Obale svjetskih mora neprestano se mijenjaju jer more radom valova s nekih dijelova kopna ispire materijal, a na druge ponovno nanosi. Razina mora također se tijekom geološke povijesti Zemlje mnogo puta mijenjala, uzrokujući još izraženije preinake oceanskih obala.
U prošlosti su ljudi životinje koristili isključivo u lovu ili kao hranu. S razvojem civilizacije, počeli su ih uvoditi u vlastite domove, uglavnom zato da im prave društvo. Kućni ljubimac je životinja koja živi zajedno s nama u našem domu. Upravo ovo, „u domu“, važan je dio definicije: neke druge pripitomljene životinje koje žive pokraj ljudi, uglavnom ne opisujemo kao kućne ljubimce.