Lonac u kojem nešto vri na štednjaku ugodna je pojava u svakoj kuhinji, osobito ako para koja diže poklopac širi ugodan miris. Ali, što u stvari diže taj poklopac? Prije više od 300 godina o tome je razmišljao engleski aristokrat pod imenom Edvard markiz od Worcestera i to za vrijeme dok je bio zatočen u Engleskoj kuli, zloglasnoj tamnici onog vremena.
Riba klaun biolozima i akvaristima je poznata pod nazivom Amphiprion percula, dok ju djeca često nazivaju “Nemo” po crtanom filmu u kojem se pojavljuje. Svoje ime ova živopisna riba može zahvaliti kombinaciji boja koje zaista podsjećaju na klauna. Tijelo ove ribice žarke je narančaste boje s tri vertikalne, crno obrubljene bijele pruge.
Iako se još rimski car Neron za vrućih ljetnih dana sladio mješavinom leda i voćnih sokova, prvi pravi recept za sladoled u Europu je stigao iz Kine negdje oko 1295. godine. Vjeruje se da ga je sa svojih putovanja donio Marko Polo, svjetski trgovac i putopisac.
„Otključaj tajne živog svijeta!” projekt je kojim se želi podići svijest djece o važnosti zaštite prirode i okoliša lokalnog područja. Upoznavanjem bioraznolikosti lokalnog staništa djeca će naučiti osnove terenskog rada (kako koristiti ključeve za raspoznavanje vrsta, kako loviti životinje koje nisu zaštićene, naučiti prepoznavati karakteristične biljne i životinjske vrste lokalnog područja) i usvojiti teorijsko znanje o biologiji lokalnog područja (razlika između invazivnih, autohtonih i alohtonih vrsta, upoznavanje sa životnim ciklusima).
Viteštvo je kulturološka pojava karakteristična za srednji vijek, a čitava ga je Europa usvojila u 11. i prvoj polovici 12. stoljeća. Teoretski, svatko je imao pravo i mogućnost postati vitezom. No praksa se nije uvijek poklapala s teorijom, tako da su se budući vitezovi najčešće regrutirali iz redova vojnika i ratnika koji su već okruživali prinčeve i feudalce. Tek su se iznimno u viteške redove primali i ljudi koji svojim zvanjem nisu bili ratnici ili vojnici.
Današnji se oblik sportskog penjanja razvio iz alpinizma, koji se pak razvio iz planinarstva. Ljudi su se počeli penjati po stijenama kada im je drveće postalo prenisko i u početku nije bilo važno kako su se penjali. Možda to ima neke korijene u činjenici da su im za petama mogli biti kakav sabljasti tigar ili slična zvijer. Kad tako pogledate na stvari, odista nije važno kako se penjete.
Bicikli i motocikli su izrazito praktični strojevi. Zahvaljujući biciklima možemo samo snagom vlastitih mišića putovati daleko i udobno, a motocikli omogućuju vrlo brza putovanja. Najstariju poznatu ilustraciju putovanja na dva kotača nalazimo na vitraju u crkvi Stoke Poges u engleskoj grofoviji Buckinghamshire.
Čak 71 % Zemljine površine, odnosno 365 milijuna kvadratnih kilometara, zauzima voda. Fizikalna i kemijska svojstva vode oblikuju lice Zemlje, određuju prirodu klime i omogućuju život kopnenim i vodenim organizmima. Upravo zbog toga što nas voda okružuje na svakom koraku, uzimamo je “zdravo za gotovo” i malo je onih koji uistinu shvaćaju njenu ulogu u opstanku sveukupnog života na našem planetu, pa tako i nas samih.
Kopnene životinje ne uživaju mnoge od blagodati svojih vodenih srodnika jer je kretanje na tlu puno teže i mukotrpnije. Jedan od složenijih načina kretanja svojstven je kolutićavcima, koji koriste valovite kontrakcije duž beznogog tijela, uz pomoć kojih se kreću kroz tlo ili po njemu. Kretanje gliste i sličnih životinja zasniva se na jednolikom rastezanju i stezanju dijelova tijela tj. kolutića.
Kretanje je jedna od bitnih osobina svake životinje i mnogi znanstvenici upravo kretanje drže znakom života. Neke životinjske vrste pokazuju tek minimum aktivnosti, dok se pripadnici drugih kreću zapanjujućom brzinom pokazujući pritom veliku pokretljivost i izdržljivost.