Začini hranu čine ukusnijom. Koristimo ih u malim količinama pa im prehrambena vrijednost nije bitna. Cijenimo ih zbog okusa i mirisa kojima potiču apetit. Začini su u prošlim vremenima bili privilegija bogatih, a s vremenom je začinsko bilje postalo dostupno i ostalom stanovništvu.
Bez obzira nude li robu ili informacije, prenose li snažnu političku poruku ili su tek lijepe slike, zahvaljujući napretku tiskarstva i reproduciranja u boji – plakati su više od stoljeća stara umjetnost. Javnosti se razne obavijesti u pismenom obliku prenose već tisućama godina. Tako su, primjerice, još u staroj Grčkoj postojale četvrtaste ploče (aksoni) na kojima je objavljivan redoslijed takmičenja i imena natjecatelja na javnim igrama. U Pompejima i drugim rimskim nalazištima pronađeni su pak obijeljeni panoi, takozvani albumi, s natpisima i objavama.
Zašto se mačka uvijek dočeka na noge? Kako to da dišemo čak i kad spavamo? Svim ovim radnjama upravljaju automatske reakcije izvan kontrole svijesti – refleksi. Refleksi se razlikuju po svojoj složenosti – od automatskog povlačenja ruke s vruće površine do složenijih refleksa koji čuvaju naše tijelo da ne padne kad izgubimo ravnotežu. Rađamo se s mnogo primitivnih refleksa koje kasnije postepeno zamjenjuju mnogobrojne radnje koje smo naučili tijekom vremena.
U vrijeme kasnog ljeta medvjed unese u organizam 20.000 kalorija dnevno. To su služi kao priprema za hibernaciju. Početkom zimskog perioda medvjed je zaštićen slojem sala debelim 15 do 25 cm. Vrstama medvjeda koji borave u umjerenim i arktičkim područjima sezona parenja počinje u proljeće. Mladunče medvjeda izuzetno je sićušno. Ženka obično donosi na svijet dvojke teške tek 200 do 700 grama.
Zemljina je kora sazdana od tvari koje zovemo mineralima. Oni su bitan sastojak ruda iz kojih dobivamo kovine, a poneki su vrlo rijetki i dragocjeni – primjerice dijamanti. Minerali su bili vrlo važni za razvoj ljudskoga društva i napredak civilizacije.
Unutar porodice medvjeda razlikujemo sedam vrsta koje se odlikuju izraženim osobitostima, a nastanjuju raznolika područja. Iako se razlikuju u veličini, svi imaju zdepasto, teško tijelo s kratkim, snažnim nogama i malim repom. Stopala su im široka i velika, s pet dugih – poput britve oštrih pandži koje, za razliku od mačaka, ne mogu uvući.
Gibanje oceana uzrokuju razne sile. One su povezane s okretanjem Zemlje, vjetrovima, Sunčevom i Mjesečevom gravitacijom, podzemnim potresima pa i nejednoličnim zagrijavanjem Zemlje Sunčevim zrakama, zbog čega su neki dijelovi oceana topliji a drugi hladniji. Najuočljivija pojava kod mora je njegovo neprekidno gibanje. Valovi se stalno valjaju i udaraju u obalu. U najvećem dijelu svijeta morska plima i oseka izmjenjuju se u pravilu dvaput dnevno.
Mikroorganizmi su oblik života koji je obično previše sitan da bi ga ljudsko oko moglo vidjeti. Najpoznatiji mikroorganizmi su praživotinje, bakterije i virusi. Neki mikroorganizmi su štetni, ali mnogi su i korisni. Bez mikroorganizama život kakav poznajemo ne bi mogao postojati.
Govorimo li o onečišćenju slatkih voda mislimo na onečišćenu vodu kanala, potoka i rijeka, nizvodno sve do područja miješanja sa slanim vodama. Često su onečišćene i zatvorene slatkovodne površine: bare, jezera, pa čak i ljudske tvorevine kao što su velika spremišta vode. Onečišćenje slatkih voda uglavnom nije lako uočiti jer je većina zagađivača otopljena u vodi.
Oči stvaraju osjetilo vida. One primaju zrake svjetlosti, sabiru ih i tako stvaraju sliku, pa tu sliku zatim pretvaraju u struju milijardi živčanih impulsa koji putuju u mozak. Te impulse zatim interpretiraju različiti dijelovi mozga, ali se oni napokon opet udružuju i stvaraju detaljnu, trodimenzionalnu sliku u boji – ono što napokon „vidimo“.