Jadransko more dio je ekosustava Sredozemnog mora, s velikom biološkom raznolikošću. Smatra se jednim od najbogatijih i najčišćih morskih ekosustava na svijetu. Prema neslužbenim podacima, u Jadranu živi i razmnožava se između sedam i osam tisuća životinjskih i biljnih vrsta i podvrsta (prema rezultatima posljednjih istraživanja taj broj mogao bi biti i puno veći, do čak dvanaest tisuća vrsta).
U svakodnevnim aktivnostima susrećemo velik broj životinjskih vrsta koje nisu domaće životinje i kućni ljubimci (divlje su životinje), a igrom slučaja s njima dijelimo isti životni prostor. Uništavanjem i urbanizacijom do tada divljih prirodnih površina čovjek je prostor koji ga okružuje prilagodio isključivo sebi i svojim potrebama rijetko razmišljajući da je time negativno utjecao na prirodna staništa i životne navike mnogih životinjskih vrsta.
Krajem dana, kada se količina dnevnog svjetla smanjuje i postepeno prelazi u mrak, većina se životinjskih vrsta sprema za noćni počinak. Tada iz svojih gnijezda, brloga i dnevnih prenoćišta izlaze one; uvijek oprezne, što je moguće manje primjetne i tihe te spremne za lov; noćne ili nokturalne životinje.
S pojmom zimskog sna djeca se susreću već u najranijoj dobi. Jedna od najčešćih životinja koja se povezuje sa zimskim snom zasigurno je medvjed.
Jadransko more dio je Sredozemnog mora, površine gotovo sto četrdeset tisuća kvadratnih metara. Ono je plitko, poluzatvoreno more, neznatne veličine u odnosu na oceane, no u njemu živi velik broj biljnih i životinjskih vrsta.
Prema definiciji, noćnim ili nokturalnim životinjama smatramo one koje tijekom dana odmaraju i spavaju, a kako se količina dnevne svjetlosti smanjuje i prelazi u mrak, postaju aktivne.
Tko su „staklene“ žabe, što radi „svjetleća“ riba, koji je najteži kukac na svijetu, što je sladoledna mahuna, gdje se nalazi najveća skupina sisavaca na Zemlji, koje životinje su prave mudrice a koje su najglasnije? Saznajte u nastavku.
Kada bismo morali definirati što je vrt, rekli bismo da je to poljoprivredna površina različitih veličina na kojoj raste velik broj biljnih vrsta. Ljudi vrtove koriste kako bi na njima uzgajali biljke za prehranu (različite vrste voća i povrća), ukrasno cvijeće, grmolike biljke i drveće.
Po definiciji, rijekom se smatra veliki prirodni vodotok kojim teče slatka voda. Svaka rijeka ima svoj izvor ili vrelo (koji se nalazi u planinama i brdima) i kraj ili ušće kod kojeg se rijeka ulijeva u drugu rijeku, jezero ili more. Neke rijeke djelomično teku ispod zemlje kroz krški sustav i završavaju u ponorima te se nazivaju rijekama ponornicama (u Hrvatskoj su to rijeke Gacka i Lika).
Dužine od preko četiri tisuće i pedeset metara, s ukupno tisuću dvjesto četrdeset i šest otoka, otočića i hridi, obala Jadranskog mora smatra se jednom od najrazvedenijih morskih obala u Europi. Izrazito velike biološke raznolikosti, Jadransko more spada u najčišća mora na svijetu.