Nekoliko prigodnih riječi uputili su glavni direktor službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja Nenad Marčec, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac te državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Mladen Pavić.
– Zaštita autorskih prava u Hrvatskoj seže u 1880. godinu i nastavila se čak i u vrijeme socijalizma, kada je sve što je bilo privatno vlasništvo i individualno se na neki način nacionaliziralo i postajalo državno i društveno ali autorsko pravo ne, ono je ostalo kao individualno pravo – uveo je u priču okupljene u Muzeju novog vala u glavni direktor službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja Nenad Marčec.
Ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac je istaknula:
– Sustav zaštite autorskog prava postao je vrlo kompleksan što se vidi i po obimu zakona koji su 90-ih imali 100-njak članaka dok najnoviji ima više od 300 članaka.
Svoja iskustva i dojmove na panelu su podijelili rock glazbenik Jurica Pađen, Fran Vasilić, glazbenik koji se proslavio svojim bedroom popom putem digitalnih platformi, mlada kantautorica i vokalistica grupe Greynoise Lea Magzan, a regulativne promjene pojasnila je voditeljica Odjela za autorsko i srodna prava te provedbu prava intelektualnog vlasništva u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Marija Šiša Hrlić. Panel je moderirao voditelj komunikacija HDS ZAMP-a Milan Majerović-Stilinović.
Govoreći o osobnim iskustvima Jurica Pađen je istaknuo:
– Što je slabija bila zaštita bolja je bila muzika! Svako vrijeme ima neke svoje prednosti ali nedostatke.
Autori su početkom 2000-tih dobili mogućnost ostvariti svoja prava i na internetu, ali upravo u razdoblju od 2000. do 2010. godine bilježi se veliki rast neovlaštenog piratskog korištenja autorskih djela. Situacija se popravila 2015. godine zahvaljujući streaming servisima jer su i pretplate cjenovno postale pristupačnije stoga se korisnici sve više odlučuju korištenje djela na zakonit način.
Mladi glazbenici upravo su dio te generacije koje odrastaju uz nove platforme. Jedna od njih je i Lea Magzan, poznata i kao Leiya, kantautorica i vokalistica grupe Greynoise.
– Uvijek nam je cilj napraviti nešto novo i svježe – pojasnila je Lea govoreći o svojim radovima te istaknula pogodnosti današnjeg vremena:
– Zapravo je jako lagano plasirati se na glazbene platforme. Pokušavamo pratiti trendove, jako brzo se sve mijenja i ima jako puno ima sadržaja.
Glazbenik s Krka Fran Vasilić dugo je vremena sve radio sam.
– Najviše sam naučio kao dijete interneta. Dio sam generacije gdje je sve vrlo dostupno. Super je što danas nema toliko ljudi koji su između autora i publike. Ja se već sada osjećam kao stara generacija internetskih umjetnika – istaknuo je Fran koji danas ipak ima menagera:
– Puno je lakše raditi u timu, dobro je da postoji razgovor.
Razmišljajući o zaštiti autorskih i srodnih prava nužno se svi okreću umjetnoj inteligenciji jer realnost je da legislativni okvir ne prati dovoljno brzo ono što se razvija:
– Usvajanjem direktive iz 2019. u njoj je implementirano ograničenje za rudarenje teksta i podataka zapravo dopuštena je automatizirana obrada sadržaja dostupnih na internetu osim ako autor u strojno čitljivom obliku nije jasno iskazao da ne želi da njegovo djelo bude dio obuke umjetne inteligencije. Sada dolazi do toga da su autori nezadovoljni jer smatraju da alati koji su već sada dostupni na tržištu jesu koristili umjetnu inteligenciju – objasnila je Marija Šiša Hrlić.
Dan ranije, u četvrtak 24.04.2025., Državni zavod za intelektualno vlasništvo u svojim prostorijama održao je mini koncert uz razgovor ‘Glazba u ritmu intelektualnog vlasništva”, a o važnosti i ulozi autorskih prava u stvaranju glazbenih djela razgovarali su profesorica na Pravnom fakultetu i vrsna stručnjakinja u području intelektualnog vlasništva i autorskog prava Romana Matanovac Vučković, producent Baby Dooks te autor i glazbenik Matija Cvek.
Državni zavod za intelektualno vlasništvo svake godine promotivnim i edukacijskim aktivnostima obilježava svoj dan čija je ovogodišnja tema “Intelektualno vlasništvo i glazba” pod motom: “Osjeti ritam intelektualnog vlasništva”. Službeni hashtag Dana u cijelom svijetu je #WorldIPday.
Autor fotografije: Samir Cerić Kovačević
