Ipak, svaki je učitelj u radu susreo dijete s izgovornim poteškoćama. Za rad s težim poteškoćama i usustavljivanje pravilnog izgovora zadužen je logoped. Nakon utvrđivanja oblika artikulacijskog poremećaja kod učenika u izgovornim vježbama može sudjelovati i razredni učitelj.
Na dopunskoj nastavi sam prema uputama i u suradnji sa školskom defektologinjom provodila vježbe s učenicima koji su imali utvrđen artikulacijski poremećaj. Poremećaji su bili tipa omisija (izostavljanje glasa), sigmatizam (nepravilan izgovor glasa s), rotacizam (nepravilan izgovor glasa r) i lambdacizam (nepravilan izgovor glasova l i lj).
Obično smo nastavnu aktivnost počinjali vježbama pravilnog položaja jezika u odnosu na zube, nepce i usne. Imali smo ogledalo u kojemu je učenik mogao zorno utvrditi položaj organa tijekom izgovora zadanog glasa. Rad bi tekao u višebrojnom ponavljanju određenog glasa nakon što bih ga izgovorila. Izgovor smo snimali mobitelom pa preslušavali. Učenik je slušno doživljavao osobni govorni uzorak i odstupanje od govora učiteljice.
Nakon usvajanja pravilnog izgovora glasa, vježbali smo slušno prepoznavanje i lociranje glasa u izgovorenoj riječi. Učenik je trebao ponoviti riječ u kojoj se nalazi zadani glas i locirati ga. Morao je smjestiti glas na početak, u sredinu ili na kraj riječi. Na primjer Riječ tvrđava sadrži glas r u sredini. Učenik bi postepeno preuzimao ulogu govornika i sam bi smišljao i glasno izgovarao riječi koje sadrže određeni glas.
Zanimljiva je aktivnost bila slušanje i ponavljanje rečenica u kojima riječi počinju zadanim glasom ili su riječi zasićene pojedinim glasom. Učenici su rado čitali pjesmice koje sam nalazila na Lukinom portalu: http://www.pjesmicezadjecu.com/vjezbajmo-glasove-i-slova.U učionici su i ostali učenici rado čitali pjesmice zasićene određenim glasom. Na primjer:
Pjesmica zasićena glasovima č, ć, dž, đ
Ćuči čuču čočo čar
Cestom ide dimnjačar
Džadža džudžu džodžo džin
Pjeva pored vode mlin
Điđi đuđu đođo
Puhnuo je vjetar lak
Ćaća ćići ćoćo ćuk
Iščašila muha kuk
Nastavni sat proširila sam vježbama izgovora jezikolomki i brzalica. Primjere sam nalazila na Lukinom portalu: http://www.pjesmicezadjecu.com/jezikolomke/i-druge-lomilice.html i http://vedriduh.com/leksikoni/leksikon.php?leksikon=1276-brzalice.
Svima su se svidjele takve aktivnosti pa sam ih uključila i u redovite sate hrvatskoga jezika. Uočila sam višestruku korist u pravilnosti i tečnosti izgovora, bržem smišljanju rečenica zasićenih određenim glasom, jače usmjerenoj pažnji i upornosti u radu. Ozračje je bilo ugodno radno usprkos naporu kojega je trebalo uložiti kako bi se pravilno i dovoljno brzo izgovarale jezikolomke ili brzalice.
Osnaživanje učenika u pravilnoj artikulaciji glasova, koje se nastavilo u drugom razredu, potaknulo ih je na stvaralaštvo. Počeli su i sami smišljati rečenice zasićene pojedinim glasom ili koje počinju istim glasom. Nastale su rečenice:
Zadimljene dimnjake dimnjačari dodiruju.
Crni kos jutros šeće rosnom travom bos.
Ljeti Ljubicu ljulja ljubičasta ljuljačka.
Rođak Roko rado rješava račune računalom.
Morski maestral miluje mirisnu magnoliju.
Učenici su u radu počeli koristiti rječnik http://rjecnik.hr/ i Hrvastki jezični portal http://hjp.znanje.hr/.
Postignuti rezultati u radu s učenicima koji su imali artikulacijske poremećaje donijeli su im osnovu za nadogradnju u usvajanju novih izgovornih elemenata, a meni veliko zadovoljstvo. Osobnim govornim modelom, zanimljivim aktivnostima i usmjeravanjem pažnje učenike sam dovela do pravilnog izgovaranja i razumijevanja informacija.
