Porijeklo kišobrana još uvijek nije dovoljno istraženo. Jedan dio znanstvenika tvrdi da je nastao korištenjem velikih listova kojima se pokrivala glava za vrijeme kiše ili jakog sunca, a drugi pak tvrde da je nastao pojavom šatora. Kako pokazuju arheološki nalazi, kišobran je u Kini poznat već 1700 godina a kasnije je Putom svile prenesen do Asirije, Indije i Perzije. Iz Perzije je donešen u Egipat gdje je – kao posvuda na Istoku – postao znakom položaja i ugleda.
Kad je otkrivena pojava nuklearne fisije, naslućen je praktički neiscrpiv izvor energije i sredstvo dotad nezamislive razorne moći. Godine 1854. njemački je izumitelj Heinrich Geissler (1814-1879) napravio prvu – kasnije po njemu nazvanu Geisslerovu cijev.
Svaki dio svijeta ima svoju posebnu klimu – karakterističan dugoročni skup meteoroloških pojava. Klima utječe na zastupljenost biljnih i životinjskih vrsta, baš kao i na to kako ljudi žive – kakve će kuće graditi i kakvu odjeću nositi. Na klimu nekog područja najvažnija su tri faktora – zemljopisna širina (udaljenost od ekvatora), nadmorska visina i udaljenost od mora.
Prijelomna točka u Darwinovom gledanju na živi svijet dogodila već tijekom njegovog putovanja svijetom. No, kada se Charles Drawin vratio u Englesku započelo je njegovo pravo misaono putovanje…
Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.
Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko 75 posto životinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali ih je možda i 10 milijuna. Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki od njih žive u kolonijama.
Prije 200 godina, u Engleskoj, rođen je Charles Darwin, utemeljitelj moderne biologije i teorije evolucije. Stoga je 2009. godina posvećena Darwinu i 150-oj obljetnici njegove teorije evolucije. Tim povodom donosimo vam priču o Charlesu Robertu Darwinu…
Ironično, ali opstanak krupnih kopnenih sisavaca danas je u potpunosti u rukama ljudi koji su ih i dotjerali do ruba izumiranja. Uzgoj u zatočeništvu, nadziranje i ograničavanje trgovine i posebne akcije usmjerene na pojedine skupine sisavaca samo su neki od načina njihove zaštite.
Događa li vam se da se prije ispita osjećate zbunjeno, napeto i zabrinuto? Tijekom ispitivanja srce vam ubrzano kuca, a dlanovi vam se znoje. Ako su vam se događale slične situacije znači da ste doživjeli “strah od ispita ili ispitivanja”.
Potaknuto brojnim televizijskim serijalima emitiranim proteklih par godina, poraslo je zanimanje javnosti za dio medicine i kriminalistike koju nazivamo forenzika. Umjesto akcijskih junaka i majstora borilačkih vještina, glavne uloge dobili su „policajci u bijelom“ koji zapletene kriminalističke slučajeve rješavaju u tišini moderno opremljenih laboratorija.