U toj transformaciji obrazovne prakse sve veću ulogu imaju formati javnih govora koji nadilaze tradicionalne akademske obrasce. Među njima se posebno ističu TEDtalk – globalno poznat format prezentacije ideja – i njegov pedagoški pandan PEDtalk, koji se koristi na međunarodnim znanstvenim konferencijama u polju pedagogije, inspiriran TED govorima, ali prilagođen akademskom kontekstu i pedagoškim temama.
TEDtalk nastao je kao odgovor na potrebu za pristupačnim oblikom diseminacije ideja iz područja tehnologije, zabave i dizajna, a s vremenom je prerastao u globalnu platformu za razmjenu znanja iz različitih znanstvenih i društvenih područja. Temelji se na jednostavnosti, jasnoći i emocionalnoj privlačnosti govora koji rijetko prelaze 18 minuta, a svoj uspjeh duguje usmjerenosti na publiku, osobnom tonu i visokoj razini produkcije. TED govori, osim što su informativni, često su i inspirativni te usmjereni na autentične priče i iskustva koja potiču na razmišljanje i promjenu.
U obrazovnom je kontekstu, TEDtalk postao uzor mnogim inicijativama koje nastoje razvijati komunikacijske vještine nastavnika i studenata te popularizirati znanstvene sadržaje izvan strogo stručnog okvira. Značajan doprinos popularizaciji TEDtalk formata u obrazovanju dao je i televizijski specijal TED Talks Education, koji je okupio istaknute edukatore, psihologe i društvene aktiviste te kroz inspirativne govore otvorio prostor za promišljanje o inovacijama i izazovima u suvremenom obrazovanju. [1]
Uz TEDtalk kao format, u akademskom se prostoru postupno prepoznaje vrijednost sažetih i osobno oblikovanih govora, osobito na konferencijama koje nastoje povezati znanstveni sadržaj s iskustvom i praktičnim znanjem. Sve više znanstvenih i obrazovnih skupova u svijetu eksperimentira s formatima inspiriranima TED stilom, kao što su lightning talks (vrlo kratke prezentacije koje traju najčešće 5–7 minuta) i ignite sessions (dinamični govori s unaprijed tempiranim slajdovima koji se automatski izmjenjuju svakih 15 ili 20 sekundi). U tom širem trendu inovativnog predstavljanja znanja, PEDtalk se ističe kao konkretan oblik prilagođen pedagoškoj struci i znanstvenom okviru u području odgoja i obrazovanja.
Upravo se iz tih potreba razvija PEDtalk – “PEDagoški govor” – kao oblik izlaganja koji odgovara specifičnim zahtjevima znanstvenih skupova i obrazovnih zajednica, usmjerenih na oblikovanje govorne forme prilagođene pedagoškim temama i srodnim područjima. Inspiriran TED stilom, PEDtalk prilagođen je akademskom kontekstu te uključuje jasne smjernice koje govornika usmjeravaju prema sažetom, autentičnom i osobnom pristupu.
Za razliku od klasičnih konferencijskih izlaganja, PEDtalk ne koristi prezentaciju, niti dopušta čitanje bilješki. Govor mora biti izveden izravno, jasno i sugestivno, uz iznimno ograničeno korištenje vizualnih pomagala – najviše tri slike, grafikona ili tablice, i to samo kada je vizualni prikaz nužan za razumijevanje sadržaja. Ovakva forma od govornika zahtijeva izvrsno razumijevanje teme, ali i sposobnost da temu predstavi osobno, pripovjedački i s izraženom strašću. Umjesto iscrpne analize ili detaljne metodologije, PEDtalk teži publici približiti ideju kroz naraciju koja izaziva rezonancu i otvara prostor za dijalog. Jedan od recentnih primjera primjene ovog formata je međunarodna znanstvena konferencija „Globalne i lokalne perspektive pedagogije”, koja se održava u Osijeku, u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Ova konferencija uključuje i PEDtalk izlaganja kao zaseban oblik prezentacije, čime se promiče inovativniji i osobniji pristup znanstvenom komuniciranju.[2]
U obrazovnom kontekstu, PEDtalk može imati višestruku vrijednost. S jedne strane, može poslužiti kao alat za razvoj komunikacijskih i prezentacijskih vještina kod učenika i studenata, dok ga, s druge strane, nastavnici mogu koristiti za osmišljavanje inovativnih načina predstavljanja nastavnih sadržaja, ali i kao oblik profesionalne diseminacije rezultata vlastitih istraživanja ili refleksija o obrazovnoj praksi. Time se potiče i promjena u načinu na koji se znanje predstavlja i dijeli – iz formalnog i deklarativnog, u živo, iskustveno i inkluzivno.
PEDtalk, iako inspiriran modelom TEDtalka, nije njegova kopija, već format s vlastitom pedagoškom vrijednošću. Njegov potencijal leži u spoju pripovijedanja, osobne angažiranosti i akademske relevantnosti. U vremenu kada se sve snažnije ističe potreba za povezivanjem znanstvenih sadržaja s iskustvom i praksom, ovakav govor prerasta u autentičan izraz suvremenog pedagoškog djelovanja.
[1] TED. (2013). TED Talks Education, https://www.ted.com/about/programs-initiatives/ted-talks-education, pristupljeno 22. travnja 2025.
[2] Filozofski fakultet Osijek. (2025). Globalne i lokalne perspektive pedagogije: 2. međunarodna znanstvena konferencija, https://glpp.ffos.hr/2025/hr/, pristupljeno 7.
