Zadatak je bio ukratko popisati i opisati toponime grada Solina u kontekstu hrvatskog jezika vidljivog u njima. Učenički terenski rad zahtjevan je posao. Traži izniman angažman voditelja (u slučaju istraživanja solinske toponimije predmetnoga nastavnika hrvatskoga jezika), dobru i jasnu pripremu s unaprijed utvrđenim ciljevima i pažljivo isplaniranim fazama rada na istraživanju, stalno praćenje tijeka rada na projektu, pretraživanje i iščitavanje znanstvene i stručne literature kada je nešto u istraživačkome dijelu nejasno, višeznačno ili nerazumljivo te jasno i jednoznačno postavljene smjernice i upute za terensko istraživanje. Učenički istraživački rad, kojim je popisana i opisana današnja solinska toponimija, rezultat je provedenog terenskog rada učenika sedmih i osmih razreda Osnovne škole don Lovre Katića u Solinu.
Svi su ti istraživački elementi sadržani u ovom istraživanju, a ono što je donio ovaj terenski rad svakako je entuzijazam, dobra volja i atmosfera koja je trajala kroz cijeli tijek istraživanja – od prvoga dogovora teme s učenicima, učeničkog višednevnog “lutanja” Solinom u traženju odgovora na pitanja o solinskoj toponimiji pa sve do zaključenja jezičnog opisa građe. Učenici su s radošću pristupali istraživačkoj problematici, nerijetko i satima propitujući dobivene rezultate istraživanjem, a socijalni kontakt ostvaren sa starijim naraštajem solinskih ispitanika dodatno je ojačao komunikacijske kompetencije mladih istraživača čime su stvoreni preduvjeti (i iskustvo) za daljnji nastavak terenskih istraživanja u nastavi materinskog jezika. Terenski dio rada na solinskim toponimima trajao je dva mjeseca, a obrada je uslijedila analizom prikupljenih podataka.
U istraživanje današnje solinske toponimije krenulo se pomoću projekta terenske nastave koja je bila uklopljena u redovitu nastavu hrvatskog jezika. U terensko su istraživanje uključeni učenici sedmoga i osmoga razreda. Napravljen je plan istraživanja, a na način da su najprije određene faze i metodološki postupci u istraživanju:
- Izrada upitnika o (pre)poznavanju solinskih toponima prema ranijim izvorima koji su pronađeni u radovima Petra Skoka (1952.) i don Lovre Katića (1955.) i u monografiji iz 2011. godine Katastar Solina i okolice u godini 1831. (autori Ivanišević, M. i Ivanišević, Đ.).
- Terenski rad učenika s ciljanim ispitanicima, a koji su izvorno Solinjani i cijeli su život nastanjeni u Solinu i dobro poznaju prostor Solina
- Sortiranje i obrada upitnika i izrada popisa istraženih toponima
- Jezična analiza i usporedba etimoloških tumačenja pojedinog toponima u odnosu na ranije zapise u znanstvenim i stručnim radovima i tumačenja toponima s tumačenjima koja su dali ispitanici u upitniku
- Izbor tridesetak reprezentativnih toponima i prema unaprijed utvrđenom načinu izrada rječničkog članka za svaki od izabranih toponima
- Koncipiranje konačnog izgleda pisane inačice istraživačkog rada
- Izrada učeničke mape s upisanim toponimima
Cijeli istraživački postupak je trajao nekoliko mjeseci (od osmišljavanja teme, izrade upitnika, terenskog rada, analize i obrade podataka i zapisivanja), a nekoliko je ciljeva postavljeno na početku istraživanja:
- Napraviti cjeloviti popis današnje solinske toponimije
- Urediti, okupiti i analizirani korpus toponima
- Usporediti solinsku toponimiju zabilježenu u ranijim razdobljima s današnjom toponimijom
- Sačuvati od zaborava neke toponime koji danas nisu u aktivnoj uporabi
- Potvrditi tezu o Solinu kao mjestu s izrazitim utjecajem hrvatskog jezika na kulturni i jezični povijesni razvoj, a i na vidljivost hrvatskoga jezika u njegovoj toponimiji
- Potvrditi važnost i značaj znanstvenog rada Solinjanina don Lovre Katića u očuvanju i promidžbi hrvatskoga identiteta grada Solina
- Postaviti smjernice za nova terenska istraživanja u nastavi hrvatskoga jezika
Nakon izrade popisa, svi su istraženi i zabilježeni toponimi opisani tako da su najprije zabilježeni ostali oblici imenskoga oblika pojedinoga toponima ukoliko oni postoje. Zatim su svi toponimi smješteni u geografsko područje (četvrt) u kojoj se nalaze. Potom su uspoređeni sa starijim dokumentima i uspoređeni ukoliko su pronađeni u starijim dokumentima. Ukoliko je došlo do preimenovanja protekom vremena, upisana je i ta promjena. I na kraju opisa, donosi se etimološko tumačenje postanka imena kroz zapise starijih građana i građanki Solina (pučka etimologija) i tumačenje postanka pojedinoga toponima kako ga donosi Petar Skok u istraživanju solinske toponimije 1914. godine.
Na kraju su svi toponimi razvrstani u zasebne tablice u kojima je uspostavljen rječnički članak, a na način kako slijedi :
Toponim (zabilježeni i ovjereni oblik iz povijesnih dokumenata i učeničkoga istraživanja)
Simboli
◘ ime četvrti (ili većega, poznatijega imenovanoga prostora) u / na kojoj se nalazi
● preimenovanja (izostanak preimenovanja označen znakom – ), kratice KT/katastar, PS/Petar Skok, LK/ Lovre Katić
■ motivacija sadašnjega imena pomoću:
(a) pučke etimologije i (b) znanstvenog opisa (ukoliko postoji i dostupan je iz ranijih istraživanja)
Primjer: Arapovac
□ Predio smješten u današnjem naselju Priko vode. Prostire se istočno od Gospinog otoka prema Sutikvi, a danas se na tom području nalazi Osnovna škola kraljice Jelene.
● Arapovci (KT), Arapovac (SK)
■ Područje Solina koje je osmanlijska vojska (od 1537. do 1648. godine) koristila za poljoprivredu i pašnjake zbog izvora vode posvojni pridjev Arapov sa sufiksom – ac
Kao jedan od najvažnijih zaključaka nakon aktivnog rada na istraživanju solinske toponimije je da su toponimi izrazito dinamična jezična kategorija, da nastaju i nestaju u vremenu i određenom prostoru, ali da ih staro stanovništvo rado pamti, a novo treba naučiti kako ih zapamtiti.
