prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Učenice Obrtničke škole iz Splita na nastavi u Finskoj

Malo se koja zemlja može pohvaliti s uspjehom u PISA istraživanju kao što je Finska. Nakon što smo posjetili tu zemlju, jasniji nam je razlog zašto je to tako.

Sudjelovanje u Erasmus projektima nije novost u Obrtničkoj školi u Splitu. Ovoga puta jedanaest učenica (4 frizerke, 4 kozmetičarke i 3 modne tehničarke) u pratnji dviju nastavnica otputovale su u Finsku kako bi sudjelovale u projektu Unapređenje stručnih kompetencija putem iskustva u Finskoj-IMPRO FIN. Cilj projekta bio je povećanje stručnih kompetencija u internacionalnom okruženju i različitim kulturama, upoznavanje finskog strukovnog obrazovanja, finske kulture i načina života općenito. Projekt je financiran od EU (u iznosu od 30.021,00 EURA), a u Republici Hrvatskoj provodi ga Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU).

Škola domaćin bila je Omnia iz Espooa. Učenice su dva tjedna pohađale nastavu u školi, a vikendima su bili predviđeni posjeti nacionalnom parku Nuksio, tvornici čokolade Fazer, utvrdi Suomelinna i naravno znamenitostima Helsinkija. Škola Omnia strukovna je srednjoškolska ustanova u kojoj se mogu steći 22 različite strukovne kvalifikacije iz sljedećih područja: kulture, prirodnih znanosti, turizma, osobnih usluga, tehnologije, komunikacija, transporta i društvenih znanosti. 

Omnia ima školske radionice opremljene najnovijim tehnologijama otvorene za vanjske usluge u kojima učenici provode stručnu praksu, a koje posluju na poduzetničkom principu. Stručna praksa naših učenika provodila se u školskim praktikumima i priznata im je u fond sati obvezne praktične nastave u RH uz korištenje ECVET-a i Europass Mobility dokumenta. Školovanje je u Omniji besplatno za sve polaznike uključujući i one koji nemaju finsko državljanstvo. Međutim, oni moraju dokazati da imaju dovoljno novca (5 000 eura) kako bi sebi mogli plaćati troškove stanovanja i hrane.

Obrazovanje je fokusirano na individualnosti svakog pojedinog učenika, što bi značilo da se svakom učeniku izradi njegov osobni plan koji prepoznaje prethodne stečene kompentencije i znanja. Učenik napreduje svojim vlastitim tempom i odgovoran je za svoj uspjeh. Osim u školi učenici se obrazuju u radnim organizacijama. Često se na nastavi mogu vidjeti osobe od 18 do nekih 60-tak godina jer u Finskoj iznimno potiču cjeloživotno učenje. Nastava se odvija bez zvona, a svatko ima pravo na besplatni ručak (topli obrok, uključujući salatu, mlijeko i kruh – što je naznačeno u državnom kurikulumu) u školi .

Finci kažu da nema „slijepe ulice“ u obrazovanju. Svaka se osoba može ponovo vratiti „u klupe“, a to joj omogućava sustav. Cijeli je finski sustav obrazovanja besplatan za sve, od vrtića do fakulteta, a to uključuje i osobe koji nemaju finsko državljanstvo. Obrazovanje će platiti jedino oni koji žele imati fakultetsku diplomu istog stupnja iz dva različita područja, a iznos se kreće od 60 do 500 eura.

Finci izdvajaju značajan iznos za obrazovanje (uspoređujući s Hrvatskom) i iznimno su ponosni na svoje učitelje. Oni uče svoju djecu da budu nezavisni u svom razmišljanju, učenju i istraživanju. Odnosi između učitelja i učenika su prijateljski, a motivacija se temelji češće na poticanju, nego na kažnjavanju. Atmosfera je u razredima opuštajuća, a učenici se i nastavnici oslovljavaju s imenima. Jedna je od posebnih snaga finskih škola način na koji škole podržavaju učenike koji se bore s poteškoćama u učenju ili im je potrebna druga vrsta pomoći.

Svakako su na vrijeme prepoznali da u modernom svijetu, dobro obrazovana populacija predstavlja važan čimbenik za državni uspjeh. „U obrazovanju počiva sigurnost za malenu naciju kao što je to Finska“, kazao je J. V. Snellman (1806 – 1881), filozof, novinar i političar koji je odigrao značajnu ulogu u finskom obrazovanju.

Šesnaest je dana proteklo za čas, a kada smo se vratile u Split pitale smo se jesmo li sanjale da smo bile u Finskoj ili je to bila stvarnost koja je sličila na divan san.