Izumiranje nastupa u trenutku kad ugine i posljednji primjerak neke vrste. Iako je ono prirodni proces koji se odvija već punih 3,5 milijardi godina, koliko traje život na nađem planetu, on je danas zbog ljudi poprimio zabrinjavajuće razmjere.
Do masovnog pomora dolazi kad najednom ugine velik broj pripadnika neke vrste zbog nagle promjene u okolišu. Tako je prije 65 milijuna godina jedan takav masovni pomor zbrisao dinosauruse. Danas se stručnjaci boje da ljudi pokreću novi val pomora.
Što najteže pogađa divlje životinje?
Divlje životinje od svega najviše ugrožava gubitak staništa – uništavanje divljine u kojoj žive. 
U mnogim se krajevima krče šume, odvodnjavaju močvare, a livade prekapaju da se dobije mjesta za ceste, naselja, rudnike i brane.
Divlje životinje osim toga, kako na kopnu tako i u moru, truje i onečišćenje što ga stvaraju gradovi, poljoprivredna dobra i tvornice.
Zašto su otočne vrste posebno ugrožene?
Otočne su vrste ugroženije od drugih zato što mnoge od njih žive samo na pojedinom otoku i nemoguće ih je pronaći negdje drugdje. Njihov je broj počesto jako malen pa ih nove opasnosti tim lakše pogađaju. Mnoge otočne vrste nisu navikle na grabežljivce. Tako npr. kad na neki otok stigne kakva nova vrsta, primjerice štakor ili mačka, ona može znatno smanjiti broj autohtonih otočnih vrsta.
Kako uvezene vrste ugrožavaju divlje životinje?
Kad se u neko stanište dopreme nove životinje, one ga ponekad i sasvim zaposjednu. Ako su jače od mjesnih vrsta, ili se od njih brže razmnožavaju, mogu ih pobijediti u konkurenciji za hranu. Novi se grabežljivci počesto brzo razmnože, pa počnu ubijati starosjedioce. Posebno su ugrožene vrste koje ne mogu pobjeći, primjerice ptice koje ne lete.
Ukoliko želite saznati koje su životinje ugrožene u Hrvatskoj, preporučujemo vam posjet stranici http://www.cro-nen.hr/crvena_lista.php.
