Unaprjeđivanje međupredmetne suradnje i ishoda u nastavi na primjeru izrade slikovnice „Hrvatske priče – Croatian tales”

U izazovnim vremenima u kojim živimo teško je organizirati redovnu nastavu, a još teže s učenicima raditi na sadržajima koji su dodatak obveznom školskom kurikulumu.

Učiteljice Arijana Dobrila Barbaro, Tamara Perković i Jasmina Tanović zajedno s učenicima petih razreda, a u sklopu Erasmus+ projekta “Myths and Legends on Board” osmislile su i realizirale hrvatsko-englesku slikovnicu sa slavenskom, hrvatskom i istarskom legendom. Učenici potpisuju tekst i ilustracije koje će biti poslane u partnerske škole u Poljsku, Tursku, Portugal i Italiju. Kako je Osnovna škola Jurja Dobrile iz Rovinja još od 2014. godine uspješna u provođenju Erasmus+ projekata i ove školske godine obilježene pandemijom COVID-a 19 i nastavom na daljinu. Odlučili su nastaviti i s učenicima provoditi terenske nastave (poštujući sve epidemiološke mjere), raditi na socijalizaciji, inkluziji i njegovanju kulturne baštine našeg zavičaja u globalnom kontekstu.

radionica u vrtuZahvaljujući iskustvu i vođeni željom za neprestanim učenjem i nadograđivanjem, uključili su se u dvogodišnji Erasmus+ projekt “Myths and Legends on Board” u kojem osim škole sudjeluju i partneri iz Poljske, Italije, Turske i Portugala. Ipak, za razliku od prijašnjih godina kad su bez problema organizirali razmjene učenika širom Europe, ove školske godine to nije bilo moguće već su nastavili učiti putem digitalnih alata za izradu slikovnice, platforme eTwinning, ali ponajprije unaprjeđivanjem redovitih sati Povijesti, Hrvatskog jezika i Likovne kulture međupredmetnom suradnjom i terenskim nastavama u neposrednoj blizini škole.

Još su početkom školske godine, dok je epidemiološka situacija bila stabilna organizirali nastavu izvan učionice, u gradskoj park šumi Zlatni rt. Tamo su učenici tri peta razreda, svatko za sebe, a ipak blizu, obrađivali po jednu slavensku, hrvatsku i istarsku legendu. Legende su uz pomoć svojih učiteljica Hrvatskog jezika čitali i analizirali, a zatim dramatizirali. Moramo napomenuti da su se prilikom dramatizacije pokazali kao vrlo maštoviti i snalažljivi u pogledu pronalazaka glumačkih rekvizita u prirodi. Nastavu Hrvatskog jezika kombinirali su s nastavom Likovne kulture, Povijesti i Tjelesne kulture tijekom koje su se učenici okušali u tradicijskim igrama svoja zavičaja: pljočkanju i prasićkanju. Učenici su na satu Likovne kulture izabrali tri legende: Vjenčanje neba i zemlje, Legenda o nastanku hrvatskog grba i Veli Jože. Prva legenda tematizira slavensku mitologiju tj. nebesku borbu bogova Peruna i Velesa za ljubav boginje plodnosti Mokoš. Legenda je vezana uz toponim brda Perunčevac kraj Gračišća u središnjoj Istri. Odabirom te legende htjeli su naglasiti prisutnost Slavena u Istri od ranog srednjeg vijeka. Druga legenda je Legenda o nastanku hrvatskog grba koja stavlja hrvatsku borbu za samostalnost u povijesni kontekst suparničkog odnosa s Mlečanima oko jadranske obale. Treća legenda o Velom Joži oda je Slavenima koji su ne poznajući vlastitu snagu puno propatili pod mletačkom vlašću i stavljena je u kontekst zavičaja tj. Istre. Na temelju spomenutih legendi, učiteljica likovne kulture odabrala je prizore koje će učenici ilustrirati što su učinili prilikom nastave u park šumi olovkom, a dorađivali tijekom redovite nastave u školi. Također, učiteljice hrvatskog jezika s učenicima su tijekom redovne nastave održale radionice kreativnog pisanja tijekom kojih su pisanim putem prepričavali legende dodajući im vlastite elemente i osobnost. Na kraju procesa su odabrana su tri najbolja rada, po jedan vezan uz svaku legendu koje su učenici prevodili na satovima Engleskog jezika.

Na temelju višemjesečnog rada i truda složene su digitalna i fizička slikovnica na hrvatskom i engleskom jeziku. Primjerci slikovnica će biti poslani na adrese europskih škola partnera u projektu. Po jedan će primjerak krasiti i čitalački kutak koji opremamo u razrednom odjelu škole. Učitelji i učenici su slikovnicu promovirali na Učiteljskom vijeću i Vijeću roditelja, a primjerak slikovnice dobit će i sve osnovne škole u gradu Rovinju. Zahvaljujući slikovnici škola je postala i nakladnik jer su prvi put zatražili ISBN (jedinstveni broj za određeni naslov) od Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Učenici su jako sretni i zadovoljni postignutim i motivirani za daljnji rad u projektu, iako on zasad ne osigurava putovanje u strane europske zemlje već samo učenje o vlastitom zavičaju i zemlji u kojoj žive. Sama činjenica da u rukama drže ishod svog obrazovnog procesa predstavlja dodatnu i vrlo vrijednu motivaciju za nastavak.