Buka je jedan od najvećih zagađivača okoliša (oko 80 milijuna Europljana koji žive u područjima gdje razina buke prelazi preporučene vrijednosti).
Međunarodni dan osviještenosti o buci (“International Noise Awareness Day” – INAD), svake se godine, diljem svijeta, obilježava zadnje srijede u mjesecu travnju i ima za cilj upoznati javnost s važnošću svakodnevne zaštite od buke kako bi se očuvalo zdravlje ljudi.
Buku u svakodnevnom životu mogu uzrokovati:
- promet – automobili uzrokuju 80% buke u gradovima, a na frekventnim prometnim križanjima razina buke može doseći i do 90 dB
- industrija – industrijska postrojenja i strojevi stvaraju kontinuiranu buku koja utječe na radnike i okolno stanovništvo
- zabava i glazba – na koncertima i u diskotekama buka doseže i do 120 dB, a maksimalno dopušteno izlaganje takvoj buci je pola sata tjedno
- kućanski aparati – uređaji za emitiranje glazbe i govora te kućanski aparati značajno doprinose buci u zatvorenim prostorima.
European Environment Agency (EEA) utvrdila je da dugotrajno izlaganje buci okoline godišnje na području Europe uzrokuje 12.000 preranih smrti i pridonosi 48.000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca, 22 milijuna ljudi kronično pati od visokog stupnja smetnji izazvanih bukom, dok 6,5 milijuna ljudi pati od kroničnih poremećaja sna.
Prema Međunarodnoj organizaciji za standarde (ISO), opasni su intenziteti buke iznad 90 dB. Dopuštena razina buke u uredima, stambenim područjima i zonama rekreacije kreće se između 50-55 dB. Ljudi se razlikuju u osjetljivosti na buku. Kod nekih osoba nagluhost nastaje brzo, dok kod drugih i nakon niza godina izloženosti prekomjernoj buci sluh bude razmjerno malo oštećen. Prva faza oštećenja sluha naziva se faza početne akustičke traume, a javlja se u frekvencijskom području od 4.000 Hz. U ovoj fazi osoba ne mora biti svjesna problema, ali ako se ne prepozna, oštećenje može prijeći u fazu trajne nagluhosti.
U Hrvatskoj postoji zakonska regulativa vezana za buku. Cilj joj je zaštita zdravlja ljudi i okoliša. Zakon o zaštiti od buke definira mjere za sprečavanje i smanjenje buke, a Pravilnik o graničnim vrijednostima određuju maksimalne dopuštene razine buke u različitim okruženjima. Nadzor i provedbu vrši inspekcija koja provjerava poštivanje zakonskih propisa.
Kao zaključak i preporuke su u prvom redu prepoznavanje problema jer buka je jedan od najvećih zagađivača okoliša s ozbiljnim posljedicama na zdravlje i radnu sposobnost. Ranom dijagnostikom otkriva se oštećenja sluha u početnoj fazi kada su promjene još reverzibilne. Preventivne mjere za očuvanje sluha su korištenje zaštitnih sredstava i redovita kontrola razine buke u radnom i stambenom prostoru, zvučna izolacija, izrada karata buke po gradovima, ograničavanje brzine u prometu, kao i pametno projektiranje.
Edukativnim programima važno je podizati svijesti o rizicima izlaganja buci, posebno među glazbenicima i mladima. Sve više pacijenata koji su izloženi dugotrajnoj buci ima šumove i oštećenja sluha koja su uglavnom ireverzibilna, stoga je ključno otkriti takva oštećenja u početnoj fazi i naglasiti važnost nošenja zaštitnih sredstava kako ne bi došlo do daljnjih pogoršanja i ozbiljnih zdravstvenih tegoba.
