Zamjetne su crne uši i crne mrlje oko sitnih mačjih očiju, sa zjenicama poput okomitih proreza. Najkorisniji dio tijela velike pande, a ujedno i dio po kojem se ona jasno razlikuje od ostalih vrsta medvjeda je koštani nastavak zgloba obavijen mesnatim jastučićem. Izgleda poput dodatnog palca na svakoj prednjoj šapi i od neprocjenjive je vrijednosti pri pridržavanju hrane.
Iako se velika panda na svojim zdepastim stražnjim nogama može uspraviti, uvijek se kreće na sve četiri noge, ljuljajućim gegavim hodom.
Pande su spretni penjači pa se nerijetko veru do nižih grana kako bi prikupile hranu, odmorile se ili izbjegle opasnost.
U prirodi pande nalazimo samo u hladnim tamnim šumama, na nekoliko osamljenih područja nadmorske visine od 1200 do 4000 metara. To su planine sjevernog dijela središnje Kine gdje raste njihova omiljena hrana – bambus.
Velike pande su aktivne noću, od sumraka do zore. Tijekom dana spavaju i odmaraju se, ali ne u pripremljenom brlogu već na zaklonjenim mjestima među stijenjem i u rupama debala.
Iako su pande isključivi biljojedi te se hrane lišćem, izdancima i mladicama bambusa, po sistematici pripadaju redu zvijeri. Često sjede na tlu okružene bambusom, pridržavajući poveću stabljiku prednjim šapama. Polako je primiču ustima i temeljito sažvaču cijelu biljku – lišće, izdanke i stabljiku.
Za održanje velike tjelesne mase pande trebaju ogromnu količinu bambusa pa većinu aktivnog vremena – što znači i po 16 sati dnevno – provode hraneći se. 
Osim bambusom, panda se hrani i ostalim biljnim materijalom: travom, cvijećem, gljivama, bobicama, korijenjem i korom, kao i malim sisavcima i ribom koje uspije uloviti ili pronaći uginule. Poput ostalih medvjeda, i ona pljačka pčelinjake u potrazi za medom.
Novorođena panda je slijepa i gotovo bez dlake. Teži manje od 150 grama. Tijekom prva tri tjedna ženka ju, sjedeći uspravno, uglavnom drži u naručju što maloj pandi omogućava neprekidno sisanje.
Mladunče brzo raste pa nakon mjesec dana već ima jasno izražene karakteristike – izraslu dlaku i uočljive crne oznake. Progledat će nakon dva tjedna, a prohodati kada navrši tri mjeseca starosti. Do tada ju majka svuda nosi sa sobom.
Petomjesečno mladunče počinje jesti bambus, a sa šest mjeseci sasvim prestaje sisati. Majku napušta u dobi od jedne do jedne i pol godine. Ženka daje potomstvo svake dvije do tri godine, pa tako sporo razmnožavanje otežava porast broja velikih pandi u prirodi.
