Okupljene uzvanike u ime Knjižnice pozdravila je prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica, istaknuvši zadovoljstvo činjenicom da se tradicionalni susret uz djela iz Krležine ostavštine uspio održati unatoč epidemiološkim okolnostima i propisanoj distanci. Goran Matović, organizator i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, najavio je ovogodišnji program, koji će se, osim u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, održavati u predvorju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Modernoj galeriji, Kazališnoj kavani Kavkaz i Hrvatskome narodnom kazalištu u Mostaru.
U tematskome susretu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sudjelovala je dr. sc. Suzana Marjanić, koja je izlaganje posvetila Krležinu romanu Tri kavalira gospodjice Melanije. Dr. sc. Lada Čale Feldman govorila je, između ostaloga, o Krležinim djelima Kraljevo i Maskerata. Voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK dr. sc. Irena Galić Bešker okupljene je upoznala s građom iz Krležine ostavštine koja je u ovoj prilici izložena u velikome predvorju Knjižnice.
Među izloženom građom bio je i rukopis autobiografske proze Djetinjstvo u Agramu, pisan 1942. godine; romani Povratak Filipa Latinovicza (1932.) i Na rubu pameti (1938.); strojopis s rukopisnim bilješkama Izlet u Rusiju – Krležine putopisne impresije objavljivane tijekom 1924., 1925. i 1926. u Hrvatu, Književnoj republici i Obzoru te objedinjeni u izdanju 1926. godine; jednočinka Maskerata prvi put objavljena 1913. godine u riječkim Književnim novostima; bezvremenske Balade Petrice Kerempuha, zbirka kajkavskih pjesama prvi put objavljena u Ljubljani 1936. godine; skup rukopisa s bilješkama i razmišljanjima Bilješke Kraljevica-Duga Rijeka 1920-1921.; transkript intervjua Razgovor s Krležom koji je 25. svibnja 1980. godine s autorom vodio Predrag Matvejević i dr.
Među izloženim djelima bilo je i prvo izdanje romana Tri kavalira gospodjice Melanije (1920. – 1922.), koji su o njegovoj 100. obljetnici, uz dopuštenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ponovno otisnuli Teatar poezije, Jesenski i Turk i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u biblioteci Festivalski Krleža.
Ulomke iz romana Tri kavalira gospodjice Melanije interpretirali su dramski umjetnici Ana Kvrgić, Anica Kovačević i Nikola Baće.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena je rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koju je, po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sam Krleža, Knjižnici darovao njegov univerzalni nasljednik Krešimir Vranešić. Rukopisi su otvoreni na 20. obljetnicu Krležine smrti, 29. prosinca 2001. godine, a njihov je sadržaj predstavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila 2003. godine.
