Tako je učiteljica Ana Kolić Marković sudjelovala na konferenciji Vještine za budućnost – škole za budućnost, na kojoj se govorilo o stvaranju pozitivnog okruženja za obrazovanje, učenje i otkrivanje novih pristupa poučavanju.
Tijekom konferencije poseban je naglasak stavljen na stvaranje škola usmjerenih prema budućnosti, odnosno na oblikovanje obrazovnog sustava koji će omogućiti razvoj vještina neophodnih i korisnih u 21. stoljeću. Među tim vještinama posebno se ističu inkluzija, kritičko razmišljanje i timski rad, vrijednosti koje čine sastavni dio suvremenog europskog društva te predstavljaju temelj obrazovanja europskih škola. Na konferenciji je sudjelovala u okviru Erasmus+ programa.
Učitelj Igor Dobrača sudjelovao je na Job shadowingu u Istituto comprensivo di Vedelago (Italija), također u okviru Erasmus+ programa, gdje je prisustvovao nastavi predmeta Tecnologia (Tehnologija) koji predstavlja spoj tehničke kulture i informatike. Informatika je također djelomično integrirana i u nastavu matematike te od iduće školske godine uz problem solving jača se i problem posing čime se učenicima žele ojačati kompetencije procjenjivanja, kreativnosti i divergentnog mišljenja. Dodatno se uvodi i tematika algoritama kako bi se razvilo računalno logičko razmišljanje, raščlanjivanje stupnja složenosti i provjera ispravnosti rješenja. Informatika se uvodi već od početka školskog obrazovanja te jačaju predmeti iz STEM područja s principom da učenje kreće od praktičnog ka teorijskom kako bi sam učenik imao priliku da uviđa pojave i događanja u svijetu oko sebe te osvješćuje uzročno-posljedične veze s time da usvajanje nastavnog gradiva bude poticano kroz grupni rad čime se pridonosi razvoju kompetencija za timski rad u starijoj životnoj dobi.
Učiteljica Sandra Boljunčić sudjelovala je na Drugom simpoziju hrvatskog jezika kao materinskog jezika. Simpozij je bio namijenjen voditeljima županijskih stručnih vijeća učitelja razredne nastave, učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika te odgojiteljima i djelatnicima u dječjim vrtićima. Na simpoziju je naglašeno kako sposobnost razumijevanja, povezivanja, kritičkog propitivanja i stvaranja značenja predstavljaju temelj svakog učenja stoga funkcionalna pismenost učenika zajednička je odgovornost svih dionika odgojno-obrazovnog sustava, od ranog i predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja.
Tijekom Županijskog stručnog vijeća, učitelji Ana Kolić Marković i Igor Dobrača u izlaganju pod naslovom Dinamična nastava – zabavna nastava predstavili su digitalne alate Nearpod, Quizlet i Plickers te igru izrađenu pomoću 3D pisača s ciljem povećanja vještina i motivacije učenika, omogućavanja interaktivnog učenja, podrške individualiziranom pristupu učenja te poticanju suradnje.
Istaknuto je kako digitalni alati u razrednoj nastavi mogu se koristiti za ponavljanje gradiva kroz igre i kvizove obzirom potiču motiviranost i aktivno sudjelovanje svih učenika koje rezultira praktičnim načinom praćenja napretka učenika.
Svi navedeni alati su jednostavni za upotrebu, dostupni su i u verziji koja nije naplatna stoga olakšavaju organizaciju i vrednovanje nastave čime podižu njezinu kvalitetu. Istaknuto je također kako primjena digitalnih alata treba biti svrsishodna, postupna i racionalna. Izlaganje je bilo interaktivne prirode te su i učiteljice iskušale svoje vještine a svim zainteresiranima dostavljen je 3D predložak igre kako bi mogle koristiti ga u nastavi. Isti je moguće preuzeti ovdje.
Učiteljica Sandra Boljunčić izvijestila je o temama s Drugog simpozija hrvatskog jezika kao materinskog jezika. Izlaganje je obuhvatilo teorijsku podlogu, ključne znanstvene spoznaje iz područja te vrlo interesantne i konkretne primjere dobre prakse čija će primjena u nastavi doprinijeti njezinu inoviranju i obogaćivanju. Izlaganje je bilo iznimno interesantno te potaknulo je diskusiju i razmjenu ideja.
Možemo zaključiti kako je ostvaren sinergijski učinak od strane izlagača te su prisutne učiteljice na Županijskom stručnom vijeću usvojile mnoge informacije i stekle kompetencije koje mogu direktno primijeniti u praksi. Pokazalo se kako usavršavanja na državnoj razini i sudjelovanje u Erasmus+ aktivnostima uvelike doprinosi stvaranju kvalitetnijih i kompetentnijih odgojno-obrazovnih djelatnika.
