Što je digitalna pristupačnost?
Digitalna pristupačnost otklanja barijere koje sprječavaju pristupanje i korištenje digitalnih sadržaja. Osigurava okružje u kojem korisnici s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, motoričkim ili kognitivnim poteškoćama imaju isto iskustvo korištenja mrežnih stranica, programskih rješenja ili digitalnih sadržaja kao i korisnici bez invaliditeta ili smetnji.
Korisnicima s oštećenjima sluha, primjerice, neophodni su titlovi za praćenje video sadržaja, dok korisnici s oštećenjima vida trebaju koristiti čitače zaslona ili alate za povećavanje slova i drugih elemenata na ekranu. Kratke rečenice, korištenje paragrafa i veći prored u tekstu pomažu korisnicima s poteškoćama u učenju, ali i onima kojima je neki drugi jezik materinji. Značajke pristupačnosti uglavnom koriste svim ljudima, a ne samo onima koji imaju potrebe za prilagođenim pristupom.
Pristupačnost digitalnog sadržaja omogućava svima jednako kvalitetan pristup informacijama na mrežnim stranicama i u programskim rješenjima, te ih stariji ljudi, osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju mogu koristiti kao i oni bez njih.
Zašto je pristupačnost važna i neophodna?
Postoji mnogo očiglednih, moralnih razloga zbog kojih je osiguravanje pristupačnosti bitno, ali u konačnici, osobe s invaliditetom imaju ista prava kao i šira populacija, a to uključuje i njihovu sposobnost interakcije, učenja i komuniciranja putem digitalnog svijeta. Kada mrežne stranice, programska rješenja i digitalne sadržaje izrađujemo po principima pristupačnosti, stvaramo više mogućnosti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju za korištenje digitalne tehnologije, školovanje, osposobljavanje za uključivanje u radno sposobno i aktivno stanovništvo.
Stanje digitalne pristupačnosti u svijetu
Godine 2020. organizacija WebAIM analizirala je milijun početnih stranica mrežnih sjedišta testirajući njihovu digitalnu pristupačnost i ustanovila kako gotovo ne postoji stranica bez nekog nepristupačnog elementa. Čak 98,1 % njih imalo je barem jednu nepristupačnost, a broj grešaka po stranici je u prosjeku bio vrlo visok, skoro 70.
Pri tome su uzroci najčešćih grešaka i nedostataka početnih stranica ispitanih mrežnih sjedišta sljedeći:
Uzmemo li u obzir da u svijetu postoji milijardu osoba s invaliditetom, dok je u Republici Hrvatskoj njih više od pola milijuna, postaje jasno koliko je važna briga o osiguravanju različitih kanala spoznavanja i komuniciranja, pa tako i onih digitalnih, pristupačnim.
Osiguravanje i testiranje digitalne pristupačnosti
Invaliditeti i poteškoće ugrubo se mogu podijeliti u četiri kategorije: oštećenje vida, oštećenje sluha, motoričke smetnje i kognitivne teškoće. Svaka od kategorija ima potrebu za različitim načinom prilagodbe, jer osobe s invaliditetom ne mogu koristiti sve načine percepcije i komuniciranja jednako i svaka treba drugačiji pristup. Osobe s oštećenjem vida trebaju alternativne tekstualne opise za digitalne slike, a za interakciju s interaktivnim elementima koriste samo tipkovnicu, a ne i miš. Osobama s gluhoćom i nagluhošću neophodni su tekstovi uz audio i video prezentacije sadržaja, kao i vizualni indikatori umjesto zvučnih signala. Osobama s oštećenom motorikom možda su neophodne alternativne tipkovnice, uređaji za kontrolu pomicanja očiju ili neki drugi pomoćni hardver koji im pomaže pri tipkanju i navigaciji na uređajima. Zaslon s manje detalja i elemenata, dosljedna navigacija i uporaba jednostavnijeg jezika korisni su djeci s različitim teškoćama u učenju i starijim ljudima.
Detaljne upute kako prilagoditi mrežne stranice, programska rješenja i digitalne sadržaje osobama s bilo kojom vrstom invaliditeta ili teškoća, CARNET je objedinio i opisao u dokumentu Smjernice za osiguravanje digitalne pristupačnosti, razvijenom temeljem vlastitog desetogodišnjeg iskustva u tom području, u suradnji s Centrom za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE, uz podršku Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Republike Hrvatske i stručno odobrenje Hrvatskog savez slijepih i Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH. Uspješnost i kvalitetu primjene Smjernica za osiguravanje digitalne pristupačnosti CARNET provjerava u suradnji s ispitivačima digitalne pristupačnosti, osobama s različitim vrstama invaliditeta, koje su napredni korisnici digitalne tehnologije i koji, koristeći pomoćnu tehnologiju ili bez nje, testiraju mrežne stranice, programska rješenja i digitalne sadržaje, te ukazuju na moguće propuste i poboljšanja. Iako postoje različiti alati i kontrolne liste za provjeru i procjenu pristupačnosti, samo u suradnji s krajnjim korisnicima tih sadržaja moguća je precizna spoznaja o stupnju digitalne pristupačnosti svakoj od kategorija osoba s invaliditetom.
Međunarodni dan svjesnosti o pristupačnosti
Obilježavanje Dana svjesnosti o pristupačnosti počelo je 2011. godine kao okupljanje i udruživanje mrežnih programera radi obrazovanja njih samih, ali i šire javnosti o izradi mrežnih stranica dostupnih osobama s invaliditetom. Dan svjesnosti je od tada nastavio rasti i postao međunarodna inicijativa s događanjima širom svijeta (Global Accessibility Awareness Day – GAAD). Svaki treći četvrtak mjeseca svibnja ljudi na svim kontinentima održavaju virtualna događanja, razgovaraju, promišljaju i uče kako digitalni svijet učiniti pristupačnijim i uključivijim za ljude s različitim invaliditetima, kako im tehnologiju učiniti dostupnom i upotrebljivom, premostiti jaz i podići globalne standarde.
Svatko na svoj način može pridonijeti podizanju vlastite i tuđe svjesnosti o digitalnoj pristupačnosti. Ako vam je ovo prvi susret s ovim pojmom, svoje upoznavanje i razumijevanje digitalne pristupačnosti možete nastaviti jednostavnim vježbama. Pokušajte koristiti samo tipkovnicu za navigaciju (#NoMouse Challenge), upotrijebite opciju drastičnog povećavanja ili smanjivanja teksta na stranici, pokušajte pratiti sadržaj mrežnih stranica s izrazito smanjenom jačinom ili potpuno isključenim zvukom, pokušajte izvršavati zadatke vrlo polako ili pogledajte neki video s demonstracijom rada čitača zaslona.
Digitalna pristupačnost koristi svima, a ne samo osobama s invaliditetom. Pridonesite i vi stvaranju inkluzivnog svijeta.
